Na današnji dan umro je Josip Broz Tito: Mnogi o njemu pričaju i 43 godine poslije

Nakon dugog liječenja točno u 15:05 na današnji dan prije 43 godine preminuo je prvi, najdugovječniji i doživotni predsjednik Jugoslavije, Josip Broz Tito. Čak je i danas javnost podijeljena oko njegova lika i djela. Dok ga jedni smatraju jedinim pravim vođom, drugi ga nazivaju diktatorom i ubojicom.

Na današnji dan 1980. godine u 15:05 sati preminuo je prvi, doživotni i najdugovječniji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito. Preminuo je u Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani, gdje je boravio praktički od Nove godine zbog problema s cirkulacijom u nogama i reumom, piše portal Povijest.hr.

Točan datum njegova rođenja nikad nije utvrđen. Prema podacima rođen je 7. ili 25. svibnja 1892. godine u Kumrovcu. Kasnije je prihvaćen kasniji datum koji se u bivšoj državi slavio kao Dan mladosti. Otac mu je bio Hrvat, a majka Slovenka. Bio je sedmi od petnaestoro djece u obitelji. Uoči Drugog svjetskog rata završio je zanatsku školu kao bravar.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nedugo zatim je sudjelovao u štrajkovima, a potom je kao dio Austrougarske vojske otišao na istočni front, gdje je bio ranjen te nekoliko puta zarobljen. U tadašnju Državu SHS se vratio tek u rujnu 1920. godine. Ubrzo se upisuju u Komunističku partiju Jugoslavije. Od 1923. djeluje u ilegali, a 1928. godine je uhićen te je bio u zatvoru do 1934. Nakon toga je djelovao otvoreno, s obzirom na to da su marksisti iskoristili gospodarsku krizu te politički ojačali.

Neosporni vođa

U Drugom svjetskom ratu, Tito je bio neosporni vođa partizanskog pokreta. Još za vrijeme rata, na sjednici AVNOJ-a 30. studenog 1943. osnovana je prva vlada, a Tito je imenovan maršalom. Unatoč ideološkim previranjima te navodnim političkim ratnim zločinima, Tito je nakon rata postao priznati državnik.

Još 1950. godine uveo je sustav samoupravljanja, čime je potaknuo razvoj industrije te obnovu zemlje nakon ratnih razaranja. Na vanjskopolitičkom planu bitno je istaknuti da je 1948. godine napustio Informbiro te tako u potpunosti zahladio odnose sa Sovjetskim savezom. U to vrijeme počela se razvijati ideja nesvrstanosti.

Tek desetak godina kasnije, Tito je uspješno balansirajući između Istoka i Zapada, uspostavio Pokret nesvrstanih te je bio njegov prvi glavni tajnik. Taj pokret okupljao je velik broj zemalja koji nisu bile vezane uz NATO ili Varšavski pakt sve do devedesetih.

Cijelo se vrijeme borio protiv unutarnjih i vanjskih neprijatelja, počevši od pripadnika ustaškog i četničkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata, zatim protiv Informbiroovaca, a kasnije i protiv Katoličke crkve te pristaša Hrvatskog proljeća. Jugoslavija je za to vrijeme ekonomski i demografski bila “klimavo” stabilna, uglavnom zahvaljujući planskom gospodarstvu orijentiranom na licencnu proizvodnju u vlastitim tvornicama.

Tito je nakon Hrvatskog proljeća, 1974. godine izmijenio Ustav Jugoslavije te udario temelje nacionalnog samoodređenja tadašnjih federativnih republika. Početkom devedesetih to je bio okvir za proglašenje neovisnosti tih republika i praktički raspad Jugoslavije. U to je vrijeme već imao slabiji utjecaj na zbivanja u zemlji te su ga njegovi bliski suradnici sve češće izostavljali iz odlučivanja o važnim pitanjima.

Kraj duge vladavine

Već smo spomenuli da je Tito preminuo u bolnici u kojoj je bio od Nove godine 1980. Bolovao je od dijabetesa i reume, što tadašnja javnost nije smjela znati. Odbio je operativni zahvat te je tražio da se loša cirkulacija u njegovim nogama tretira lijekovima. No, zbog neuspješnog liječenja i pojave gangrene nakon 20 dana mu je amputirana noga. Njegovo je zdravstveno stanje bilo sve lošije, a naposljetku je preminuo 4. svibnja u 15:05.

Objava o njegovoj smrti uslijedila je nekoliko sati kasnije. U tom trenutku je gotovo sve u zemlji stalo. Organiziran je i grandiozni sprovod na kojem su bile delegacije gotovo svih svjetskih zemalja. Njegovo je tijelo Plavim vlakom prevezeno iz Ljubljane preko Zagreba u Beograd, gdje je pokopano u Kući cvijeća, rezidenciji koju je Tito još ranije odredio kao vlastiti mauzolej.

Procjenjuje se da je na posljednjem ispraćaju bilo nekoliko milijuna ljudi. Mnogima je još i dan danas, Josip Broz Tito ostao jedini pravi predsjednik i vođa. Drugi mu, pak, spočitavaju politički progon i ubojstva neistomišljenika te smatraju da je bio diktator. Kako bilo, on je uspijevao 35 godina u jednoj državi pomiriti tri religije, dva pisma i šest naroda, a na međunarodnom planu bio je spona između Istoka i Zapada, što nikome ni prije, ni poslije njega nije uspjelo.

Tito je u pet brakova dobio dva sina, Žarka i Mišu, a imao je i šestero unuka, među kojima je najpoznatija kazališna redateljica Aleksandra Saša Broz.