Na današnji dan 1984. godine otvorene su 14. zimske olimpijske igre u Sarajevu. U konkurenciji gradova bili su i švedski Goethenburg te japanski Sapporo, a velik utjecaj na odabir grada igrala je i politika. Bile su to druge uzastopne olimpijske igre održane u socijalističkoj državi, nakon ljetnih olimpijskih igara u Moskvi 1980. godine. Politika je zasigurno igrala utjecaj u odabiru grada, a Jugoslavija, koja je u tom vremenu bila važna zemlja u Pokretu nesvrstanih odabrana je kao donekle “neutralnim” i time prikladnim mjestom za održavanjem igara. Glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.
Foto: panorama s ceremonije otvaranja na stadionu Koševo, 1984., fotografija korisnika Wikipedije BiHVolim
Međunarodna olimpijska komisija 1978. objavila je ime domaćina za zimske olimpijske igre i Sarajevo je za samo tri glasa odnio prednost nad japanskim Sapporom, gdje su zimske olimpijske igre održane 12 godina ranije. U igrama se natjecalo za 39 medalja u 10 različitih disciplina. Velika je čast biti domaćin olimpijskih igara, a za pripreme su se pobrinuli obični radnici koji su morali raskopati čitav grad kako bi proveli plinsku infrastrukturu. Također, izgrađeno je i velik broj cesta, sportskih objekata i hotela na planinama (Bjelašnica, Jahorina, Igman). Kultni sarajevski bend Zabranjeno Pušenje iste je godine izdao svoj debitantski album ‘Das Ist Walter’, a pjesmu ‘Abid’ opisali proces pripreme za same igre (“Sarajevo, najmiliji grade / Popravismo te do Olimpijade”).
“Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka!”
Otvaranje igara pratilo je oko 60 000 Sarajlija na stadionu Koševo, a procjenjuje se da ukupan broj gledatelja Olimpijskih igara bio oko 2 milijarde. Sarajevo je tako postalo centar medijskog interesa. Na Igre je stigao rekordan broj od 2.500 sportaša i njihove pratnje i preko 7.000 medijskih djelatnika. Putovanje baklje započelo je u Olimpiji, a kroz Jugoslaviju je proputovalo u dvije rute, zapadnoj (Split, Ljubljana, Zagreb) i istočnoj (Skopje, Novi Sad, Beograd). Završni nosilac baklje, od njih 1.600, bila je umjetnička klizačica Sandra Dubravčić.
Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su zaslužni bili ljubazni domaćini te će u povijesti biti upamćene kao vrlo ugodne Igre, i za gledatelje i za natjecatelje. Istočna Njemačka i SSSR su dominirali te su između sebe kući odnijeli 49 medalja. Slovenski skijaš Jure Franko osvojio je srebrnu medalju u veleslalomu i postao prvi osvajač medalje na zimskim igrama u Jugoslaviji. Domaćini su bili toliko oduševljeni da su kasnije pisali grafite po zidovima “Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka!”.
Nažalost, olimpijski objekti danas su napušteni i izgledaju sablasno
Iako su zimske igre jedan od najsvjetlijih trenutaka u povijesti grada Sarajeva, posljedice rata i vremena nisu mogle zaobići ni olimpijske objekte koji su danas uglavnom napušteni. Kako su izgledali 1984., a kako izgledaju danas, pogledajte u videu.
