[20.3.] Sjećanje na hrvatskog arhitekta Marijana Haberlea

Josip Mihaljević
20. ožujka 2018.
Vremeplov
A- A+

Iako svakodnevno svjedočimo brojnim lijepim zgradama diljem Hrvatske, široj javnosti su arhitekti tih velebnih zdanja relativno nepoznati. Jedan od njih je i Marijan Haberle, koji je umro na današnji dan 1979. godine, a jedan od njegovih najpoznatijih projekata je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

Foto: Marijan Haberle

Hrvatski arhitekt Marijan Haberle rođen je  16. svibnja 1908. godine u Zagrebu, a u svijet arhitekture ulazi početkom tridesetih godina 20. stoljeća. Jedan je od nosioca hrvatske međuratne arhitekture koji je svoj stvaralački rad uspješno nastavio i poslije Drugog svjetskog rata. Hrvatska arhitektura se briljantno razvijala u dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća sve dok ju naglo nije prekinuo rat. Glavni izazovi arhitekture nakon rata bili su oblikovanje grada i urbanističko planiranje.

Život i rad

[19.3.] Rođen general s pjesničkom dušom, Petar Preradović

Marijan Haberle nakon srednje škole upisao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1931. godine. Nakon završetka studija radi u zajednici s arhitektom Hinkom Bauerom s kojim sudjeluje na mnogim javnim natječajima, na domaćim i međunarodnim izložbama i izvodi mnoge javne i privatne objekte. U tridesetim godinama naglo se razvijala druga faza hrvatske moderne koja je označavala širenje jednostavne suvremene i funkcionalne arhitekture u Zagrebu i Hrvatskoj. Haberle i Bauer zajednički su projektirali Zagrebački zbor, odnosno današnji Studentski centar za kojeg su osvojili prvu nagradu.

Zatim su surađivali na proširenju Zagrebačkog velesajma gradnjom velikog izložbenog paviljona 1949. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Haberle je samostalno djelovao sudjelujući na međunarodnim natječajima, od kojih je najznačajniji željeznički kolodvor u Sofiji 1942. godine.

Nakon rata počinje druga faza Haberleova djelovanja – nepodložan arhitektonskoj modi, slijedio je vlastiti umjetnički senzibilitet i stvaralački nagon. U poslijeratnom razdoblju njegov opus obuhvaća 50-ak objekata od kojih su najznačajniji Hotel na Plitvičkim jezerima (1953.), Bolnica u Slavonskom Brodu (1955.), Hotel Internacional u Zagrebu (1957.) i Palača Matice iseljenika s Koncertnom dvoranom Vatroslav Lisinski (1958.).

Za svoj rad dobio je mnoga priznanja, nagrade i odlikovanja te čak dvije nagrade za životno djelo – nagradu Viktor Kovačić i nagradu Vladimir Nazor. Haberle je umro na današnji dan 1979. godine u Rijeci.

_____________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [19.3.] na linku ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap