Prekrasna priča iz Klinike za tumore gdje je prostor bolnice zamijenjen glazbom, izložbama i raznim programima

U sklopu Klinike za tumore, odnosno KBC-a Sestre milosrdnice, u zagrebačkoj najdužoj ulici Ilici postoji vrlo zanimljiv program za sve pacijente. Naime, kako bi se barem malo olakšala nelagoda i ne tako lijep život pacijenata, u bolnici se održavaju izložbe, koncerti, ali i razna druga događanja. Sve djeluje pod imenom Centar za umjetnost i medicinu, a to je ujedno i jedina bolnička jedinica takve vrste u Hrvatskoj. Saznali smo sve detalje od Ivanke Herman, voditeljice ovog Centra.

Inspiracija za uvođenje Centra za umjetnost i medicinu i primjer dobre prakse je Cleveland klinika, s kojom su iz Klinike za tumore u stalnom kontaktu. Ipak, nas je zanimalo kako sve izgleda u praksi i koliko ovakav način razbibrige znači pacijentima. Saznali smo kako je sve počelo, ali i koji su planovi za godine koje dolaze.

Osnivanju Centra su prethodile razne aktivnosti

Sve je krenulo prije 12 godina kada se Klinika za tumore preselila u Ilicu. Prostor je djelovao nekako prazno pa su djelatnici odlučili nešto i poduzeti.

– Kada s ljudima razgovarate o bolničkoj ustanovi koja se još k tome zove Klinika za tumore prvi osjećaj koji vas obuzme je nelagoda, neizvjesnost i želja da tu nikada ne morate ući. Dakle, sve jedno veliko NE. Međutim, život ima svoja pravila, pa tu mnogi od nas ,’žive’ radeći i liječeći se. U 2011. godini smo se uselili u novu zgradu i ona je djelovala kao prazno platno i hladan prostor u kojem neke sobe nemaju ni prozor te smo odlučili dovesti ljepotu i humanost među te zidove, rekla nam je voditeljica Centra o tome kako je sve krenulo.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kako nam priča Herman, prvi korak je bilo osnivanje galerije Pancea u kojoj su se organizirale izložbe, a nakon što je osnivač galerije profesor Fabijan Knežević otišao u drugu ustanovu, posao organizacije preuzela je grupa volontera Klinike. Trenutno ovaj posao obavljaju Anica Vrdoljak- knjižničarka, Iva Kirac- specijalist abdominalne kirurgije i Ivana Herman, inženjerka medicinske radiologije.

Ostvarena je suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti

Prije osnivanja Centra ostvarena je neformalna suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti, a djelatnici ALU-a, eminentni slikari Tomislav Buntak, Danko Friščić, Duje Jurić i Zoltan Novak su dali osobni doprinos na projektu Site specific art u sklopu kojeg su oslikali prostor Klinike za tumore, a organizirano je i niz izložbi u spomenutoj galeriji Panacea.

Kao što se može primijetiti, Centar za umjetnost i medicinu nije nastao odjednom, već su se razni programi provodili i godinama ranije. Ipak, službeno osnivanje Centra kao prve i jedine bolničke jedinice ovakve vrste u Hrvatskoj je bilo 2015. godine uz potporu tadašnjeg sanacijskog upravitelja KBC-a Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Danka Vrdoljaka. Tada i kreću ozbiljnije aktivnosti.

Povećao se broj volontera, ali i aktivnosti

Kako nam je objasnila voditeljica Herman, otvaranje Centra je bio vjetar u leđa za neke druge aktivnosti koje su se onda krenule provoditi. Tako je osnovana mala bolnička knjižnica uz pomoć blogerice Alis Marić, sklopljen je sporazum s Muzičkom akademijom čija se profesorica Mojca Piškor angažirala na projektu MUK – Muzika u Klinike, a sklopljen je i sporazum s Akademijom likovnih umjetnosti, dok profesor Ante Rašić stručno preuzima postave izložbi u Panacei.

– Početni entuzijazam je rezultirao većim brojem volontera među osobljem, ali i među pojedincima vanjskim suradnicima: psiholozima, radnim terapeutima, art terapeutima koji su svoj rad poklanjali našim pacijentima i osoblju, rekla nam je sugovornica.

Bilo je tu raznih aktivnosti pa su se tako održavale radionice plesa i pokreta, muzikoterapije, postojao je i književni sat u kojem su volonteri čitali pacijentima odabranu literaturu. Nažalost, pandemija je malo usporila sve planove jer se koncerti nisu mogli održavati jednom mjesečno kao inače, a nisu se mogle ni izmjenjivati izložbe svaka dva do tri mjeseca.

Glazba djeluje na smanjeno uzimanje lijekova

Centar je prije mjesec dana proslavio svoj osmi rođendan, a koliko je ovakav način približavanja umjetnosti pacijentima važan, potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija. Naime, na okruglom stolu koji se održao u travnju je Christopher Bailey, voditelj odjela ‘Umjetnost i medicina’ pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, rekao kako je ovakav koncept nešto što polako ulazi u standarde bolničkih ustanova.

– Moderna medicina sve više je udaljena od osobe, tehnički sofisticirana i distancirana, visoko specijalizirana i usmjerena samo na dijagnozu i bolest. A između dijagnoze, bolesti i liječenja treba živjeti što punije i funkcionalnije. Teško je kvantificirati ulogu emocija u procesima održavanja zdravlja i liječenja. Po dostupnoj literaturi i povratnim informacijama korisnika, čini se da umjetnost i medicina tu nalazi svoju ulogu, rekla nam je sugovornica.

Opisala nam je i jedan primjer iz prakse. U sklopu djelatnosti Centra Brigita Vile je izradila diplomski rad o utjecaju slušanja glazbe na oporavak poslije operacije tumora dojke. Osim opisanog boljeg raspoloženja, došlo je i do objektivno smanjene potrošnje lijekova protiv bolova. Glazba također smanjuje stres i anksioznost, a jednako tako i pomaže za bolji san, o čemu nam je sve u ovom tekstu ispričala psihologinja.

Pacijenti se povezuju s umjetnicima, ali i s osobljem

Programima koji se provode nisu zadovoljni i ispunjeni samo liječnici i volonteri koji posvećuju svoje slobodno vrijeme organizaciji aktivnosti, već su vidljive i reakcije kod pacijenata koji mogu uživati u umjetnosti.

– Zadivljujuće su reakcije naših pacijenata na izložbe. Vrlo otvoreno komuniciraju što im se sviđa, što izaziva u njima bol i neugodu, zašto smo promijenili pojedini postav i da je onaj prošli bio puno bolji. Koncerti su posebno emotivni, a repertoar raznolik, mala klasična djela, zborovi, tradicijska glazba… Ograničeni smo prostorom, ali profesorica Piškor u tom sjajno balansira. Izvođači su studenti MA i mladi glazbenici koji rado kod nas nastupaju, čak su neki bili i više puta. U ovakvim prilikama kad darujete glazbu/umjetničko djelo i vidite da ste probudili radost i emociju kod publike istodobno se punite prekrasnom energijom koju teško negdje drugdje možete osjetiti. Osjećaj povezanosti između osoblja, pacijenata i umjetnika bude gotovo opipljiv, opisala nam je svoje dojmove voditeljica Centra.

Centar za umjetnost i medicinu na profesionalnoj razini

Kako nam je otkrila gospođa Herman, cijeli Centar ima podršku bolničke administracije, a popis aktivnosti se širi. Tako planiraju art terapiju i radne terapije, te psihologa u sistematizaciji. Trenutno se usluge koje uključuju terapijsku interakciju s pacijentima provode u suradnji s udrugama ‘Sve za nju’, ‘Europa Donna’, ‘IGET’ i sličnima, a dio projekta se financira kroz donacije.

U budućnosti će se zaposliti profesionalni voditelj Centra jer za sada svi volontiraju. Važna im je i podrška aktualnog ravnatelja KBC-a Davora Vagića koji Centru pruža podršku kod organizacije događaja, kao i logističku podršku kod postavljanja izložbi.

– Naša misao vodilja je u budućnosti Centar potpuno profesionalizirati i u njemu imati puno radno vrijeme zaposlene psihologe, terapeute i ostale djelatnike koji će ga dalje usavršavati i utjecaj koji umjetnost ima na liječenje znanstveno potvrditi, otkrila nam je Herman.