Penzići u knjižnici: Čitalačka generacija koja mladima može ‘očitati’ lekciju

Jasmina Grgurić
27. siječnja 2018.
Priče
A- A+

Naši umirovljenici nisu samo najbrojnija, nego i čitateljska populacija. Osobe treće životne dobi čitaju sve i svašta, a knjižnice za njih organiziraju razne aktivnosti. Vjerna je to knjiška publika koja cijeni pisanu riječ pa smo u tri grada provjerili koliko ih ima, što ih zanima i što im se sve nudi.

Sisački Dom za starije ima vlastitu knjižnicu o kojoj brine korisnica Ljubica Kovaček (Foto: J. Grgurić/Mirovina.hr)

Da najviše čitaju najmlađi i najstariji građani, potvrđuje primjer sisačke Narodne knjižnice i čitaonice. Iako im program ne omogućava detaljnu statistiku po dobi i spolu, umirovljenici čine više od 30 posto od ukupno oko 8.500 korisnika. Po omiljene naslove najviše dolaze tijekom zimskih mjeseci, a privučeni su i ostalim programima poput učenja informatike i engleskog jezika te kreativnih radionica. Na raspolaganju im je i bogata zbirka zvučnih knjiga, a kako bi se starijima i nemoćnima što više izašlo u susret, pojačava se i postojeći program „Knjigom do praga“ za one koji u knjižnicu ne mogu ili nemaju kako doći.

Ljeti u vrtu, a zimi u knjižnici

„Dječji odjel okuplja jako velik broj čitača, a s besplatnim smo članarinama razveseljavali majke u rodilištu pa nam je tako najmlađi korisnik bio star svega 20 minuta. S druge strane, surađujemo i s Domom za starije i nemoćne osobe kroz književni klub čiji članovi razmjenjuju naslove i imaju besplatnu članarinu. Umirovljenici su naši česti gosti i u prostorijama knjižnice rado provode vrijeme i usvajaju nova znanja kroz edukacije. Starije osobe imaju kulturu čitanja i dosta vremena. Ljeti slabije dolaze jer vrijeme provode vani i u vrtovima, ali vraćaju se čim zahladi. Najmanje korisnika je zapravo među srednjoškolcima i mladima do 30 godina, jer oni traže nešto modernije sadržaje poput kvizova koje smo im nedavno i organizirali ne samo u knjižnici, nego i lokalnom kafiću. Također, zainteresirani su za našu filmsku i glazbenu zbirku, a čitaju sve manje jer puno vremena provode na internetu. Isti slučaj je i s lektirama“- rekla nam je Dubravka Šurlan, ravnateljica NČK Vlado Gotovac Sisak.

Situacija u Karlovcu ipak nešto drugačija. Naime, statistika gradske knjižnice kaže da je među članovima onih starijih od 65 godina tek 619, odnosno 7,3 posto, dok najviše čitaju osobe od 14 do 35 godina pa je takvih korisnika čak 40,7 posto, odnosno 3.468, iza njih odmah su oni do 65 godina starosti, njih 2.515 ili 29,4 posto, a najmlađih čitača do 13 godina starosti je 22,6 posto, odnosno 1.931 korisnik.

Bogata ponuda metropole

Tek jedan posto više čitatelja treće životne dobi okupljaju Knjižnice grada Zagreba koje od ukupno 139.504 člana imaju 11.386 korisnika sa 65 godina i starije pa je po brojčanosti ova skupina korisnika najmanja. No, ne i po aktivnostima jer se za ovu, sve brojniju, kategoriju Zagrepčana kroz ukupno 18 knjižnica u KGZ mreži provode ciljani programi namijenjeni njihovoj integraciji te aktivnom uključivanju u kulturna i društvena zbivanja. Projekt “65 plus” obuhvaća šest programa besplatnih svim građanima grada Zagreba, kako onima smještenima u domovima umirovljenika, tako i onima koji žive u domaćinstvima, te je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba. Njima koordinira Ira Tuzlančić, dipl. knjižničarka.

Pritom, najveći interes, kažu nam iz Knjižnica grada Zagreba, starije osobe pokazale su za radionice informacijske pismenosti na kojima se uvijek traži termin više, ali i međugeneracijske susrete, posebno na radionicama stranih jezika i kulture.

Što čitaju naši stari: Matanović, Tribuson i Gavran na vrhu domaće liste

A što najradije čitaju?

“Najčešće se odlučuju za literaturu ljubavne i kriminalističke tematike, iza koje je u većoj mjeri zastupljena vjerska i duhovna literatura poput one o životopisima svetaca, blaženika, papama, literatura o duhovnoj obnovi i utjehi. Zanemarene ne ostaju ni autobiografije, političke biografije i putopisna literatura. Da osobe treće dobi prate trendove, pokazuje i njihov interes za autore nagrađene Nobelovom nagradom pa je trenutno također popularan Ishiguro, britanski pisac japanskog porijekla, a isto tako i knjige koje služe kao predlošci za televizijske serije, npr. Sluškinjina priča.” – kažu nam iz KGZ-a.

Pohvalno je kako naši umirovljenici i dalje vole prelistati štampu pa tako, kažu iz KGZ-a, svoje vrijeme često provode u prostorima knjižnica upravo zbog dnevnika i tjednika. Među njima, od dnevne štampe najzastupljeniji je Večernji list, iza kojega slijede Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Novi list, 24 sata, dok su od tjednika najčitaniji Globus, Nacional i Gloria.

 

 

 

 

Penzići u knjižnici: Čitalačka generacija koja mladima može ‘očitati’ lekciju
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap