Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Znanstvenica proslavila 100. rođendan: ‘Ostala je aktivna i nakon odlaska u mirovinu’
Umirovljena znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo Tamara Vučetić proslavila je svoj stoti rođendan. Prva dama jadranske planktologije, kako su je nazvali iz Instituta, ostala je aktivna i nakon odlaska u mirovinu. Vodila je Laboratorij za zooplankton, a zaslužna je za uvođenje standardnih postupaka u istraživanju planktona kao i mnoga druga otkrića.
Znanstvenica Tamara Vučetić | Foto: Institut za oceanografiju i ribarstvo/Pexels/Canva
Umirovljena znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo Tamara Vučetić proslavila je svoj stoti rođendan. Prva dama jadranske planktologije, kako navode iz Instituta, rođena je u Veloj Luci u obitelji blisko povezanoj s morem i ribarstvom.
Nakon gimnazije u Splitu je kratko studirala farmaciju, zatim agronomiju, no na kraju se ipak odlučila na novoosnovani studij biologije na PMF-u u Zagrebu. Nedavno smo pričali s poznatom hrvatskom fotografkinjom koja je kao i znanstvenica Vučetić zaljubljena u ono čime se bavi i u 97. godini. Više o tome pročitajte ovdje.
Prva godina fakulteta i Rektorova nagrada
Povodom 100. rođendana ove hrvatske vrsne znanstvenice, Institut za oceanografiju i ribarstvo na svom je Facebooku podsjetio na njezin put do uspjeha. Već prve godine na fakultetu dobila je Rektorovu nagradu za rad o planktonu. Vučetić je diplomirala 1951., a doktorirala 1964. godine.
– Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo zaposlila se 1951., a od 1969. do 1992. vodila je Laboratorij za zooplankton. Uvela je standardne postupke u istraživanju planktona, postavila temelje za procjene njihove količine, proučavala razvoj jaja i ličinaka srdele i inćuna kako bi se bolje predviđali ulovi, te među prvima opisala onečišćenje živom u Kaštelanskom zaljevu i njegov utjecaj na plankton, objasnili su iz Instituta za oceanografiju u kojemu je radila.
Znanstvenica je i u mirovini ostala aktivna
Znanstvenica Vučetić objavila je oko 150 znanstvenih radova i desetljećima surađivala s međunarodnim organizacijama za istraživanje i upravljanje morem, a njezin je rad bio prepoznat i izvan Hrvatske. Sudjelovala je u radu FAO-ova Savjeta za ribarstvo Mediterana, u UNESCO-voj Komisiji za oceanologiju i u Komisiji za istraživanje Sredozemnog mora, te u sveučilišnim tijelima u Zagrebu i Splitu. U znanstvenoj zajednici ostala je aktivna i nakon odlaska u mirovinu, primjerice kao suautorica rada o velikoj poplavi u Veloj Luci 1978., što je i danas jedan od najcitiranijih pregleda tog meteotsunamija.
– Danas u svojoj dubokoj starosti, godinama nakon odlaska s Instituta, živi na relaciji Split – Vela Luka. Dok nove generacije morskih biologa otkrivaju nova saznanja o Jadranu, a more se mijenja brže nego ikada prije, njezini podaci i metode ostavili su nam svima putokaz za bolje razumijevanje morske biologije i trajni temelj istraživanja planktona, poručili su iz Instituta.
