Žene koje će raditi do 65. godine imat će do 10 posto veću mirovinu!

Jasmina Grgurić
10. siječnja 2020.
Novosti
A- A+

Nova godina donijela je povoljnije uvjete za umirovljenje. Nećemo morati raditi do 67. godine, a ženama je usporeno prijelazno razdoblje izjednačavanja s muškarcima do 60., odnosno 65. godine. To znači da će one kako u prijevremenu, tako i u starosnu mirovinu moći nešto ranije. Osim toga, uvedena je stimulacija za one koje će na tržištu rada ostati do do 65. godine. Time će si osigurati i do deset posto veću mirovinu!

Ilustracija (Foto: Klub 54)

Pravo na starosnu mirovinu ima osoba kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Žene u prijelaznom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. to mogu učiniti ranije. U 2020. to je sa 62 godine i šest mjeseci života, 2021. sa 62 godine i devet mjeseci, 2022. sa 63 godine i tako redom po tri mjeseca više svake naredne kalendarske godine do 2030. kada će sa 65 godina u mirovinu ići i žene i muškarci.

Ukoliko ne iskoriste taj prijelazni period i ostanu raditi do 65. godine, ženama će se starosna mirovina povećati za 0,34 posto posto za svaki mjesec koji su radile nakon navršenih godina života s kojima su stekle prve uvjete. Također, uvjet je da u konačnici imaju 35 godina radnog staža. Na taj način mogu dobiti i do deset posto veću mirovinu!

Tko će imati 10 posto veću mirovinu, a tko samo dva

Na konkretnim primjerima to izgleda ovako: Žena koja primjerice u 2020. godini ide u starosnu mirovinu sa 65 godina ostala je na tržištu rada dvije i pol godine dulje nego što je propisano uvjetima. Za tih 30 mjeseci duljeg ostanka na tržištu rada bit će nagrađena sa po 0,34 posto većim polaznim faktorom za određivanje mirovine. Takva bonifikacija u konačnici će joj donijeti 10,2 posto veću mirovinu. Na prosjek od oko 2.500 kuna riječ je o 250 kuna većim mjesečnim primanjima. U tom trenutku mora imati i 35 godina staža, što je jedan od uvjeta.

Starosna mirovina: Provjerite kada možete u mirovinu po novom zakonu!

Kako se svake naredne godine uvjeti dobi povećavaju za po tri mjeseca, to znači da će i bonifikacija bivati sve manja, jer će razlika između propisanih uvjeta i krajnje, 65. godine do koje možemo raditi, biti sve manja. Primjerice, žena koja sada ima 62,5 godina, može u starosnu mirovinu. No, ako ipak odluči ostati raditi do 65. godine, odnosno do sredine 2022. godine, dobit će bonifikaciju od 8,16 posto. To je zato što je tada uvjet za starosnu mirovinu za žene 63 godine. No, radila je 24 mjeseca dulje, koja se množe sa 0,34 posto.

Najmanje će se to isplatiti ženama koje će u starosnu mirovinu ići kasnije. Tako će recimo radnica koja će se umiroviti sa 65 godina 2028. dobiti bonifikaciju za samo pola godine, jer su tada uvjeti za žene 64,5 godina. Za šest mjeseci kasnijeg umirovljenja od propisanog, njezina će stimulacija na mirovinu iznositi 2,04 posto.

Ipak, za pretpostaviti je da će se mogućnost rada, prema sadašnjim najavama, produljiti i nakon 65. godine pa će veću mirovinu kroz bonifikaciju biti moguće ostvariti na taj način.

Isplati se i muškarcima, ali za rad nakon 65.

Muškarcima je ovu pogodnost teže iskoristiti, jer raditi moraju do 65. godine. Ipak, ako ostanu raditi dulje, a tu će opciju država sigurno dodatno proširiti, moći će također koristiti bonifikaciju za svaki mjesec. Radom do 67. godine tako će imati 8,16 posto veću mirovinu, a kada bi se ta mogućnost povećala i do 70. godine, bonifikacija bi iznosila 20,4 posto! Riječ je o 510 kuna većoj mjesečnoj mirovini na prosječnih 2.500 kuna.

Država je zasad kao uvjet postavila 35 godina staža koje osobe moraju imati u trenutku umirovljenja kako bi ostvarile bonifikaciju duljim ostajanjem na tržištu rada od propisanih uvjeta.

žene mirovina

Žene u mirovinu mogu ranije još 10 godina: Donosimo uvjete od 2020.!

Također, tu je i institut starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji mogu iskoristiti i žene i muškarci umirovljenjem već sa 60 godina života, ukoliko su sakupili 41 godinu realnog staža, bez uračunavanja onog beneficiranog.

Uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu je 60 godina života i 35 godina staža. Žene u ovoj godini to mogu učiniti sa 57,5 godina života i 32,5 godina staža. Odlaskom u svakoj narednoj kalendarskoj godini ta se dobna granica pomiče za po tri mjeseca (i za životnu dob i za staž). No, valja pritom imati na umu penalizaciju koja iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Kako ta razlika iznosi maksimalnih pet godina života, mirovina se umanjuje za najviše 12 posto ili manje. Na prosječnu mirovinu to je 300 kuna maksimalnog umanjenja.