Žele biti glas radnika oko mirovinskog ulaganja: Mirovine nisu dovoljne za život, a sustav ne drži vodu

Josip Mihaljević
7. srpnja 2021.
Novosti
A- A+

Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova danas se predstavila javnosti. Žele biti glas javnog interesa u cijeloj priči obvezne mirovinske štednje (drugi i treći mirovinski stup), a motivacija im je generalno pesimističan smjer u kojem se kreće hrvatski mirovinski sustav koji umirovljenicima u prosjeku isporučuje mirovine od 350 eura.

udruga članova obveznih mirovinskih fondova

Foto: Mirovina.hr

Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova danas se predstavila javnosti. Cilj im je zastupati interese hrvatskih građana koji ulažu u dobrovoljne mirovinske fondove (preko 2 milijuna ljudi u zemlji) te aktivno zagovarati interese osiguranika. U moru udruga u Hrvatskoj ova cilja pronaći svoj prostor pod suncem jer, kako sami kažu, u javnosti se ne priča dovoljno o tomu koliko poražavajuće izgleda budućnost mirovinskog sustava.

Udrugu su danas u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca predstavili Andrej Grubišić, predsjednik Udruge, Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge te Vedrana Pribičević, članica udruge. Idejna začetnica je pak poznata komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, koja je i sama pred mirovinom i koja vidi prostor da se za neke buduće umirovljenike stvari ipak malo poprave.

Udruga će raditi na podizanju scijesti građana o samom postojanju individualne mirovinske štednje, ulozi mirovinskih fondova i naravno na edukaciji i o svim tim inače kompleksnim temama.

Članom može postati svaka fizička i pravna osoba, članstvo se ne naplaćuje, a rad Udruge financirat će se iz donacija.

“Trenutni iznosi mirovina nisu dovoljni za život”

Izvršna direktorica Udruge Manuela Ćelić Marušić pitanje mirovinskog sustava nazvala je pitanjem svih nas, i onih koji uplaćuju u fondove i onih koji primaju mirovine.

Osnovana udruga građana koja cilja zastupati interese osiguranika u II. mirovinskom stupu

“Udruga okuplja ljude različitih profila, ugledne ekonomiste, pravnike, menadžere, poduzetnike, studente i ostale članove koji su zainteresirani za vlastitu budućnost, ali i budućnost države Hrvatske i održivost mirovinskog sustava te osiguranja dostojnog života za građane treće dobi. U sadašnjem trenutku postaje doista nužno razmišljati o mirovinskom sustavu, jer trenutni iznosi mirovina nisu dovoljni za život, a s ovakvim demografskim i gospodarskim trendovima, sustav generacijske solidarnosti jednostavno ne drži vodu”, kazala je.

Gdje završi 100 kuna mirovinskih doprinosa?

Financijski analitičar Andrej Grubišić je na primjeru objasnio gdje odlazi 100 kuna mirovinskih doprinosa. U prvi stup za potrebu isplate mirovina trenutačnim korisnicima odmah odlazi 75 kuna.

stariji ljudi park
Sustav međugeneracijske solidarnosti na koljenima: Gdje imamo više umirovljenika nego radnika?

“Uplate u 1. mirovinski stup, dakle, ne predstavljaju nikakvo ulaganje jer se novac odmah troši i ne ostvaruje nikakav prinos za uplatitelje. Jedina nada uplatiteljima je da će ubudućnosti biti dovoljno onih koje će država moći prisiliti da uplaćuju za njihovu mirovinu. U suštini, iako se takvu praksu uvriježilo nazivati ‘generacijskom solidarnošću’, alternativni naziv bi mogao biti ‘dobronamjerna Ponzijeva shema’. Ja bih pojam solidarnosti ipak povezao s nečim što ljudi čine dobrovoljno, a ne obavezno”, poručio je Grubišić.

Preostalih 25 kuna ide u obvezni II. stup, na osobni račun korisnika. Tim novcem raspolažu menadžeri u fondu, ulažu ga u nadi da će iznos narasti. Kada osoba ide u mirovinu, sve što je uložio + prinosi pripadaju budućem umirovljeniku.

No, stvari nisu baš toliko jednostavne jer Hrvatska, po ocijeni udruge, previše ulaže u državne obveznice.

“Izazov je u tomeš to građani nemaju mogućnost izbora nego moraju sredstva odvojiti u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda, unatoč brojnim drugim mogućnostima, što ne potiče konkurenciju jer obvezni mirovinski fondovi suštinski imaju monopol nad tim uplatama, a postojeća struktura ulaganja obveznih mirovinskih fondova pokazuje da je 60 posto njihove imovine u hrvatskim državnim obveznicama što znači da nisu investirana u produktivne poslovne aktivnosti te da prinos i povrat tog novca nama kao ulagačima ovisi o budućem oporezivanju od nas samih od te iste države čije obveznice smo neizravno kupili kroz participaciju u 2. mirovinskom stupu”, kazao je Grubišić.

Pojednostavljeno, 25 kuna ode u drugi stup, od toga nešto manje od 15 kuna završi u državnom proračunu kroz pozajmicu, a onda država oporezuje građane kako bi fondovima vratila što su posudili.

Grubišić je istaknuo kako je ulaganje u državne obveznice politika koja pripada prošlosti jer su kamate (za fondove, odnosno za članove fonda) postale manje od inflacije, što znači da članovi fonda u realnim terminima gube na takvim ulaganjima.

Budućnost mirovinskog sustava – prvoklasno političko pitanje

Futurizam Josip Aladrović
Ministar Aladrović: Moramo smisliti nešto bolje od sustava međugeneracijske solidarnosti

Ekonomistica Vedrana Pribičević kaže da se kod mirovina ne radi o isključivo financijskom pitanjima, nego i na društvenim pitanjima na koje moramo pronaći odgovore.

“Buduće će mirovine uvelike ovisiti o o budućim radnicima i osiguranicima. Negativni prirodni prirast koji je posljedica pada fertiliteta i iseljavanje čini takav scenarij nevjerojatnim.

Za mirovinski sustav nije bitno samo koliko se povećao broj djece, nego da i ta djeca u budućnosti žive i rade u Hrvatskoj. Inzistira li se pak na perpetuaciji trenutnog mirovinskog sustava bez načajnijeg povećanja ulaganja u drugi stup, neumoljiva ekonomska dinamika dovest će do toga da će imigracija postati neminovost,š ot se pretvara u prvoklasno političko pitanje.

Cilj udruge je da trezveno i argumentirano diskutiramo o svim mogućim mirovinskim modelima i njihovim ekonomskim, političkim i širim društvenim implikacijama, kroz razgovor sa svim ključnim dionicima tog procesa uz samo jedan cilj – a to je dostojna mirovina za naše građane”, kazala je Pribičević.

Mirovince vide kao partnere, žele “mjesto za stolom”

Grubišić je u odgovorima na pitanja novinara kazao da se zalaže za veću liberalizaciju drugog stupa i to u smislu da članovi, ako nisu zadovoljni prinosima, mogu izaći iz drugog stupa. Takve poruke zasigurno neće naići na odobravanje kod mirovinaca, no Grubišić kaže da je sloboda izbora uvijek bila najjači pogon ekonomskog napretka.

buducnost mirovinske reforme
Mirovinci: Prijeti nam katastrofa, moramo napustiti sustav međugeneracijske solidarnosti

“Udruga je osnovana s ciljem da postane ključni dioni k urazgovoru s društvima za upravljanje mirovinskim fondovima i Vladom, stavljajući u prvi plan interese članstva Udruge, koja će osigurati da se glas  hrvatskog radnika čuje te da se na ta pitanja osiguraju odgovori”, zaključili su predstavnici udruge.

 

Žele biti glas radnika oko mirovinskog ulaganja: Mirovine nisu dovoljne za život, a sustav ne drži vodu
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap