Mirovinci: Prijeti nam katastrofa, moramo napustiti sustav međugeneracijske solidarnosti

Josip Mihaljević
30. svibnja 2019.
Novosti
A- A+

Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima jučer je organiziralo druženje s novinarima kako bi ih upozorili na loše trendove. Među njima su i demografski trendovi koji će u budućnosti još više narušiti omjer radnika i umirovljenika u postojećem mirovinskom sustavu. Mirovinci su iznijeli svoje prijedloge za poboljšanje tmurne situacije, a ono se mnogima neće svidjeti.

buducnost mirovinske reforme

Foto: mirovina.hr

Na druženju u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava mogli su se vidjeti poznati domaći ekonomisti, novinari i čelnici mirovinskih fondova, piše tportal.hr.

U uvodu su napomenuli nekoliko ključnih odrednica trenutačnog stanja mirovinskog sustava: samo četvrtina umirovljenika ima odrađeno 40 godina radnog staža, prosječna duljina staža iznosi 30 godina, imamo najnižu zaposlenost u EU i velike probleme s iseljavanjem.

Žele jačanje II. stupa

Šefovi fondova su stoga predložili postepeno odmicanje od kolektivne odgovornosti za umirovljeničke dane (sustav međugeneracijske solidarnosti, I. stup) i približavanje individualnoj odgovornosti kapitalizirane štednje (sustav individualne kapitalne štednje, II. stup). Takvi modeli postoje u Australiji i Kanadi, a oni su uobičajeno potpomognuti socijalnim sustavom koji se brine za one koji nisu uspjeli dovoljno uštedjeti za starost.

Ako to ne napravimo, smatraju mirovinci, nećemo moći ulagati u obrazovanje, istraživanje, razvoj i ostale produktivne izdatke jer ćemo postati zarobljenici visokih troškova mirovinskog (i zdravstvenog) sustava.

Mirovinci već barataju određenim brojkama kako bi to izgledalo – smatraju kako je nužno graditi prvi stup solidarnosti u kojem bi mirovine iznosile od 100 do 300 eura za minimalno 15 godina rada. Uz to, većinski dio štednje išao bi na drugi dio mirovinskog sustava, u kojem je iznos u potpunosti ovisan o vašim uplatama u njega – u njemu bi se mirovine kretale u rasponu od 50 pa do 1000 i više eura.

Odredila bi se i minimalna nacionalna mirovina, a ako umirovljenik ne uspije dovoljno uštedjeti do njenog iznosa – razlika bi se uplaćivala iz socijalnog sustava uz primjenu imovinskog cenzusa.

“Jedina opcija”

Mirovinci su naglasili kako ovakav model smatraju jedinom realnom opcijom u srednjem i drugom roku, a uz to smatraju da će nas individualna odgovornost tjerati da budemo produktivniji. Uostalom, stvorila bi se jasnija veza između uloženog truda i rada i visine mirovine koju ćemo primati.

Mirovinci imaju oko 100 milijardi kuna štednje “na hrpi”, a požalili su se kako im država ne nudi nikakve zanimljive projekte kojima bi mogli upogoniti domaće gospodarstvo i zaraditi prinose za svoje članstvo.

Istaknuli su da je drugi mirovinski stup u posljednjih 17 godina bio uspješan – uplaćeno je 75 milijardi kuna, a fondovi su zaradili dodatnih 36 milijardi.

Mirovinci: Prijeti nam katastrofa, moramo napustiti sustav međugeneracijske solidarnosti
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap