Vlada povisila braniteljske mirovine za 10 posto - što će biti s ostalim umirovljenicima?

Hrvatski branitelji čine 10 posto ukupnog stanovništva, među braniteljima je 95,1 posto muškaraca i 4,9 posto žena. Prosječna dob branitelja je 48,5 godina, a najviše ih je u dobi između 40 i 54 godine (60,7 posto). Najviše branitelja živi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojima živi oko 47 posto svih branitelja.

Hrvatski su branitelji u podjednakoj mjeri radno aktivni kao i ukupno stanovništvo starije od 30 godina, imaju i nešto veći udio zaposlenih od nezaposlenih od ukupnog stanovništva, a prema popisu iz 2011. godine njih 6 posto je bilo bez ikakvih prihoda. Od problema braniteljske populacije na prvom mjestu su zdravstveni problemi. Nešto više od 23 posto hrvatskih branitelja je izjavilo da imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, što je gotovo jednako državnom prosjeku od 25,2 posto stanovnika Hrvatske starijih od 30 godina.

Rezultati su to studije ‘Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja’ u zajedničkoj izradi Ministarstva hrvatskih branitelja, Državnog zavoda za statistiku te Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu temeljem prikupljenih podataka iz popisa stanovništva iz 2011. i Registra hrvatskih branitelja. Autori studije su prof. dr. sc. Zoran Šućur, izv. prof. dr. sc. Zdenko Babić I doc. dr. sc. Jelena Ogresta s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Novine Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

Neke od novina koje donosi prijedlog novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jest da Registar branitelja više neće biti dostupan na uvid javnosti. Vraća se i institut mjesečne novčane naknade za nezaposlene, te se ukidaju ograničenja za javni najam. Također će se povećati korištenje broja nekretnina u državnom vlasništvu koje se ne koriste, a u kojima bi branitelji mogli živjeti, a poslodavcima koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja isplaćivat će se porezne olakšice.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ono što je osobito zanimljivo u ovom prijedlogu zakona jest omogućivanje ranijeg odlaska u mirovinu. Prema statistikama, od 442.749 hrvatskih branitelja, 205 tisuća ih je zaposleno. Nezaposlenih je 82 tisuće, a od ukupno 147.000 korisnika mirovina, 52 tisuće prima braniteljske mirovine temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Prema podacima HZMO-a za listopad 2017., 71.004 hrvatska branitelja primaju mirovinu prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a prosječna mirovina za tu skupinu umirovljenika iznosi 5.579,61 kuna.

Porast iznosa braniteljskih mirovina

U listopadu ove godine donesena je odluka da će mirovine ostvarene po posebnim propisima porasti za 10 posto, čime je Vlada ukinula zakonsku odredbu Milanovićeve vlade iz 2014., koja je u tom iznosu smanjila sve mirovine veće od 5 tisuća kuna – mjera koja se u najvećoj mjeri odnosila na branitelje.

Odredba Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, koje se osim za branitelje primjenjuju i za ostale skupine povlaštenih mirovina, ukinuta je jer je gospodarski rast u tri uzastopna prethodna tromjesečja iznosio najmanje dva posto, a deficit državnog proračuna u istom je razdoblju bio manji od tri posto. Trošak ove odredbe državu će stajati oko 353,5 milijuna kuna godišnje, a prijašnjim je smanjenjem povlaštenih mirovina za deset posto proračun je godišnje ostvario uštede u iznosu od oko 330 milijuna kuna.