Vjesnik je zapošljavao više od 6.000 radnika, a sada je od njega ostao samo neboder na Slavonskoj aveniji

Službeno osnovan tik nakon Drugog svjetskog rata, Vjesnik je ubrzo postao institucija koja je oblikovala medijski pejzaž bivše Jugoslavije, a koje se i danas mnogi rado prisjećaju. Vjesnikova izdanja prodavala su se i u inozemstvu, a u svojem vrhuncu, poduzeće je zapošljavalo više od 6.000 radnika.

Vjesnik je započeo svoj put kao dnevni list pod okriljem Komunističke partije Hrvatske 1940. godine, ali je službeno osnovan 1946. spajanjem s ostalim zagrebačkim listovima. Kroz prve godine svog postojanja, poduzeće je raslo i evoluiralo, od izdvajanja tiskare 1948. godine do sjedinjenja u Novinsko-izdavačko i štamparsko poduzeće Vjesnik 1951. godine. Uvođenjem novih izdanja i širenjem tehničke baze, Vjesnik je postao prepoznatljiv akter na medijskoj sceni.

Tiskali su i za inozemstvo

Vrhunac Vjesnikove proizvodnje uslijedio je 1960-ih i 1970-ih godina, kako prenosi Hrvatska tehnička enciklopedija. Sa značajnim investicijama u modernu grafičku opremu i širenjem prodajne mreže, naklada njegovih izdanja nevjerojatno je rasla. Uvođenjem ofset tiska i novih rotacija, Vjesnik je bio sposoban zadovoljiti sve veću potražnju za svojim izdanjima, čime je dostigao nakladu od više od 100.000 primjeraka dnevnika i milijune primjeraka tjednika.

Zanimljivo je bilo i to što utjecaj Vjesnika nije bio ograničen samo na Hrvatsku – njegova izdanja plasirana su i u inozemstvo, čineći ga prepoznatljivim imenom čak i izvan regije. Zahvaljujući svemu tome, poduzeće je nastavilo s inovacijama. Uveli su nove tehnologije i opremu za tiskanje, što je omogućilo bolju kvalitetu tiska i veću efikasnost, rezultirajući dominacijom na tržištu tiskanja. U to je vrijeme u Vjesniku radilo oko 6.000 radnika, što svakako nije bio mali broj za jednu tiskarsku tvrtku.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Privatizacija i fragmentacija

Ipak, s promjenom političke klime i osamostaljenjem Hrvatske, počeli su teški dani za Vjesnik. Tržišne transformacije i novi izazovi nisu bili blagonakloni prema poduzeću koje je nekoć bilo medijski titan. Tijekom 1990-ih, Vjesnik se suočio s privatizacijom i fragmentacijom, što je dovelo do značajnog pada proizvodnje i prihoda.

– Iz poduzeća su se osamostalili pojedini listovi (Večernji list), a 2008. Vjesnik je pripojen poduzeću Narodne novine d. d. (prestao izlaziti 2012), dok su ostale djelatnosti podijeljene na niz samostalnih društava: Vjesnik d. d. – Tiskarsko-izdavačke djelatnosti, Vjesnik – Usluge d. o. o., Vjesnik – Naklada d. o. o. (prestalo djelovati 2013), stoji u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.

Iako je sama tiskara Vjesnik ostala na životu neko vrijeme, godine 2022. donijeta je odluka o izravnoj prodaji uredskog prostora u Slavonskoj aveniji za ondašnjih 47,01 milijuna kuna.