Broj stanovnika raste, ali i dalje smo među najstarijima u Europi

Hrvatska je sredinom prošle godine imala 3.874.993 stanovnika, što je porast od 8.760 osoba, odnosno 0,2 posto, u usporedbi s procjenom iz 2024. Ipak, nastavio se trend kontinuiranog starenja, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatsko stanovništvo ima prosječnu starost od 44,7 godina, što ga stavlja među najstarije nacije Europe. Inače, prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, čak 30 posto obitelji u Hrvatskoj nema potomke, o čemu smo pisali ovdje.

Žene su starije od muškaraca

Prosječna starost muškaraca je 42,9 godina, a žena 46,4 godine. Udio mladog stanovništva do 19 godina iznosio je 18,7 posto. Najmanji udio mladih od 16,2 posto bio je u Primorsko-goranskoj županiji, a najveći od 21,1 posto u Međimurskoj županiji.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji. Ondje su činili 28,8 posto stanovnika, a najmanje ih je bilo u Gradu Zagrebu s 20,9 posto udjela. Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu iznosio je 39,8 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Stanovništvo je činilo 1.893.472 muškaraca i 1.981.521 žena. Žene su nadmašile muškarce s udjelom od 51,1 posto u odnosu na 48,9 posto. Najmanji udio žena, točno polovica, bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,0%). U Gradu Zagrebu bio je najveći udio od 52,3 posto.

Stanovništvo raslo u devet županija

Više od polovice stanovništva, točnije 52,5 posto, živjelo je u samo pet županija. Najviše stanovnika bilo u Gradu Zagrebu, njih 777.744 ili 20,1 posto. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 431.463 ili 11,1 posto. Najmanje stanovnika imale su Ličko-senjska županija, točnije 43.402 ili 1,1 posto, i Požeško-slavonska županija sa 60.289 osoba ili 1,6 posto.

Stanovništvo je poraslo u devet županija, među kojima vodi Istarska s relativnim porastom od 1,60 posto. Slijede je Zadarska županija s 1,49 posto stanovnika više te Zagrebačka i Dubrovačko-neretvanska s povećanjem od 1,18 i 0,82 posto.

Najveći pad u Sisačko-moslavačkoj županiji

Ličko-senjska županija imala je 0,80 posto stanovnika više, a Splitsko-dalmatinska 0,65 posto. U Šibensko-kninskoj županiji broj stanovnika je porastao za 0,59 posto, u Primorsko-goranskoj za 0,50 posto, a u Gradu Zagrebu za 0,45 posto.

U ostalih 12 županija smanjio se ukupan broj stanovnika. Pritom je najveći relativni pad od 1,14 posto bio prisutan u Sisačko-moslavačkoj županiji. Slijedi je Požeško-slavonska županija s padom od 1,13 posto.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.