Apsurdna odluka Ustavnog suda: Odbili pokrenuti postupak oko staža za majke

Ustavni sud donio je ovih dana rješenje kojim odbacuje postupak prema prijedlogu za ocjenu suglasnosti oko dodanog staža za majke. Ocjenu ustavnosti zatražio je 11. ožujka 2025. godine danas pokojni mirovinski analitičar Željko Šemper. Tog istog dana Šemper je za naš portal detaljno obrazložio zašto je od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti spornog članka Zakona o mirovinskom osiguranju koji diskriminira majke, o čemu smo pisali ovdje. Ovo što je sada napravio Ustavni sud izvan je svake pameti. 

Ne zanima ih meritum, nego broj točke u Zakonu

Radi se o članku tadašnjeg 32.a Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) iz 2019. koji kaže da majkama pripada šest mjeseci dodanog staža u izračunu mirovine za svako dijete. Taj je Zakon vrijedio do 1. srpnja 2025. godine, kada se ZOMO mijenjao. U njemu je dodani staž za majke definiran drugim člankom 37. I tu leži razlog zbog kojeg je Ustavni sud odbacio ovaj predmet. Ustavnom sudu, dakle, nije bitan meritum stvari, nego pod kojom se točkom taj sadržaj nalazi. 

Dodani staž za majke uveden je ranijim ZOMO-om kada su majke umirovljenje od 1. siječnja 2019. godine dobile pravo na šest mjeseci staža po djetetu. Ubrzo je postalo jasno da se radi o diskriminaciji svih majki koje su otišle u mirovinu prije tog Zakona, dakle, velikoj većini. Vlada je stvar još dodatno zakomplicirala tako što je od 1. srpnja 2025. novim ZOMO-om uvela godinu dana staža za svako dijete, što se opet odnosilo samo na umirovljene od toga datuma. Time je stvorena trostruka diskriminacija. Umirovljene majke do 2019. ne dobivaju dodani staž, umirovljene od siječnja 2019. do srpnja 2025. dobiju šest mjeseci, a umirovljene nakon toga datuma 12 mjeseci staža za svako dijete. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pokojnik se ne može žaliti u Strasbourgu 

Ustavni sud, međutim, ta tema ne zanima. Lakše im je bilo odbaciti Šemperov prijedlog zbog broja točke pod kojom se dodani staž nalazi u Zakonu, nego zbog samog sadržaja. Šemper se u prijedlogu pozvao na Zakon o mirovinskom osiguranju iz 2019. koji je u trenutku podnošenja bio na snazi, ali i na novi Zakon u najavi, jer je Vlada javno komunicirala da će povećati staž sa šest na 12 mjeseci. Čak ni to nije važno, jer novi Zakon ni na koji način ne mijenja suštinu da dodani staž ne dobivaju 'stare' umirovljenice, što je i razlog Šemperovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Isto tako, sucima je trebalo više od godinu dana da uopće razmotre ovaj prijedlog. Uostalom, Šemper više nije ni živ pa se na odluku Ustavnog suda ne može ni žaliti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

- Obustavlja se postupak u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 32.a Zakona o mirovinskom osiguranju. Željko Šemper iz Koprivnice podnio je 11. ožujka 2025. prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 32.a Zakona o mirovinskom osiguranju. ZOMO/13 je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 13. prosinca 2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. Pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka prestale su postojati, piše u odluci Ustavni sud. 

Zašto se Ustavni sud poziva na Zakon iz 2013.

Nije baš jasno zašto se Ustavni sud poziva na ZOMO iz 2013. kad je staž za majke uveden ZOMO-om 2019. godine, dakle nije ni postojao 2013. godine. Dalje objašnjavaju da je donesen novi ZOMO od 1. srpnja 2025. te da njime prestaje važiti raniji Zakon o mirovinskom osiguranju, premda i on sadrži istu spornu odredbu staža za majke koji se primjenjuje samo na 'nove' umirovljenike. 

-  Članak 61. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kaže da Ustavni sud može obustaviti postupak, a mora u slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje postupka. Ustavni sud utvrđuje da su prestankom važenja članka 32.a ZOMO-a/13 i protekom roka iz članka 56. stavka 1. Ustavnog zakona prestale postojati pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka, zaključuju u odluci koju potpisuje predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić. 

Nije istina da se Zakon ne primjenjuje retroaktivno

Podsjetimo, Vlada je ranije odbila prijedlog da se staž za majke računa svima, a ne samo ženama koje su u mirovinu otišle nakon 1. siječnja 2019. godine. Radna skupina za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju odbacila je prijedlog. Mirovinski analitičar Željko Šemper upozorio je da žene imaju manju mirovinu od muškaraca, između ostaloga i zbog toga što su za vrijeme porodiljnog dopusta imale manju plaću jer su naknade bile niske, kao i za vrijeme bolovanja djeteta. 

Vlada je pojasnila da se ova demografska mjera ne može primjenjivati retroaktivno. Ipak, Šemper je podsjetio da ZOMO već poznaje dvije retroaktivne primjene Zakona, a to su dodatak na mirovine i smanjivanje penalizacije. Isto se dogodilo lani i ove godine i kod povećanja najnižih i invalidskih mirovina koje su rasle svim umirovljenicima, a ne samo onima koji su u mirovinu otišli nakon donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju.

Šemper je od Ustavnog suda tražio da se i staž za majke od 12 mjeseci za svako dijete retroaktivno prizna svim majkama za svako dijete retroaktivno od 1. siječnja 1999. godine, kako je lani Vlada javno i najavila uoči donošenja novog Zakona. Ipak, Ustavni sud odlučio se 'uhvatiti' za broj članka ove zakonske odredbe, umjesto za njezin sadržaj.

Podsjetimo i da Šemper nije jedini koji traži dodani staž za sve umirovljene majke, što se nalazi i među zahtjevima SUH-a prema Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u 2026. godini. S istim zahtjevom stranka 'Hoćemo pravedno' Dragice Trumbetaš ove godine je na Dan žena održala prosvjed umirovljenika u Zagrebu. Tražili su godinu dana staža od 12 mjeseci za svako dijete za sve umirovljenice, o čemu smo pisali ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.