Pravilnik o procjeni potrebe za osobnom asistencijom na snazi će biti od 6. lipnja. Određuje da pristup Komisije mora biti dodatno individualiziran.
Donesen je Pravilnik o procjeni potrebe za osobnom asistencijom kojim se određuje da se u obzir uzimaju stvarne životne okolnosti korisnika, uz stupanj invaliditeta i zdravstveno stanje. Na snagu stupa 6. lipnja, a usklađen je s Odlukom Ustavnog suda iz prosinca 2025. godine, o čemu smo pisali ovdje, kojom je naglašeno da procjena mora biti stvarno individualizirana te objektivna i stručna. Pravilnikom se uređuje sastav i rad Komisije za procjenu, oblik i sadržaj liste procjena potreba korisnika te mjerilo i broj sati usluge. Pravilnik je predstavljen u ožujku nakon čega je stavljen u javno savjetovanje, o čemu smo pisali ovdje.
Radna skupina će dodatno raditi na Zakonu
- Donošenje Pravilnika važan je provedbeni korak, ali ne i završetak rada na unaprjeđenju sustava osobne asistencije, izjavili su iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u priopćenju te napomenuli da se osniva i Radna skupina za izmjene i dopune Zakona o osobnoj asistenciji kroz koju će se dodatno razmotriti dosadašnja provedba, potrebe korisnika, iskustva pružatelja usluga i prijedlozi relevantnih dionika.
Na temelju Pravilnika određeno je da se usluga osobne asistencije može ostvarivati do 24 sata dnevno. Pravo na nju će imati osobe neovisno o životnoj dobi kao i osobe s roditeljima ili članovima obitelji koji imaju status njegovatelja, odnosno roditelja njegovatelja. Uvjet je da za to postoji stvarna potreba utvrđena u postupku procjene.
Moguća su i povećanja i smanjenja broja sati usluge
Komisija će svakom pojedinačnom slučaju pristupati gledajući i obiteljske, materijalne te socijalne okolnosti u kojima korisnik živi. Može priznati i veći broj sati usluge od najvećeg koji je određen za pojedinu listu u slučaju da postoji osnova za jedan ili više stavaka, odnosno aktivnosti s lista procjene.
- Sukladno Odluci Ustavnog suda legitimno je umanjenje broja sati usluge osobne asistencije koju pruža osobni asistent procijenjenog prema listama procjene potreba u slučajevima u kojima korisnik u određenom vremenu već ostvaruje odgovarajuću podršku, napomenuli su iz Ministarstva te istaknuli primjere korištenja usluga socijalne skrbi u kojima nije predviđeno prisustvo osobnog asistenta, poput podrške pomoćnika u nastavi ili uključenosti u uslugu boravka.
Od kraja prošle godine, nakon donošenja Vladine Uredbe u prosincu čime je započela provedba Odluke Ustavnog suda, zaprimljeno je ukupno 1.685 novih zahtjeva za osobnog asistenta. Njih 1.116 podnijeli su korisnici koji su i prije toga imali pravo na osobnu asistenciju, ali nisu ju dotad tražili.
Nastavno na Uredbu Vlade i Odluku Ustavnog suda pokrenuto je 569 zahtjeva. Od toga, više od polovice, odnosno njih 314, odnosi se na djecu do 18 godina. Među njima je 172 zahtjeva djece s roditeljem koji ima status roditelja njegovatelja te 142 zahtjeva djece čiji roditelji nemaju status roditelja njegovatelja. Odrasle osobe čiji roditelj ima status roditelja njegovatelja podnijele su 232 zahtjeva, a 23 zahtjeva su došla od korisnika usluge pomoći u kući.
Prihvaćeno je skoro 50 komentara iz javnog savjetovanja
Pri donošenju Pravilnika prihvaćeno je, djelomično ili u potpunosti, 47 od 332 komentara iz javnog savjetovanja. Ministarstvo je na znanje primilo i 29 komentara koji nisu bili usmjereni izravno na Pravilnik.
- Brojni komentari bili su sadržajno istovjetni ili su se ponavljali, pa tako od ukupno 256 neprihvaćenih komentara, 78 različitih komentara sadržajno se ponavljalo u većem broju prijava, naveli su iz Ministarstva te napomenuli da se čak 75 puta ponavljao prijedlog da se edukacijski rehabilitator uključi u Komisiju kao obvezni član, za što trenutačno ne postoji zakonska osnova.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije