Ante (82) najstariji je student i živi u domu: 'U početku su me gledali s čuđenjem'

Arhitekt Ante Pađen živi u domu za starije u Klaićevoj, a sa svoje 82 godine najstariji je student Sveučilišta u Zagrebu. Svaki dan čita, piše, uči i priprema se za ispite na teologiji, o čemu smo pisali ranije i ovdje. 

'Svi se nadamo da će se ipak dogoditi nešto dobro'

- Ja sam Ante Pađen, za prijatelje Toni Pađen, po struci sam arhitekt. Imam 82 pune godine, i treća ide, još malo. Živim u domu. Prodao sam svoju imovinu, kuće i stanove. Dalje sam 'beskućnik', ali sam se prijavio u dom. Tu mi je adresa i osobna karta i tu ću do Mirogoja. Na Mirogoju imam lijepi stan pa nije problem, ispričao je za HRT. 

Njegova studentska svakodnevica odvija se među knjigama i bilježnicama u tišini doma za starije osobe. Umirovljenički mu je život ipak sve samo ne tih, a kroz studiranje se ne osjeća staro. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- To su sve stariji ljudi, ali ipak puno mlađi od mene. U početku su me gledali s čuđenjem. No kada sam počeo sudjelovati na predavanjima, komentirati i razgovarati s profesorima, kada kažete: 'Ja sam napisao ovo', netko drugi nešto doda, tako krene prava rasprava. Kad uđete u filozofiju, od Platona i Sokrata pa nadalje, i dijelite to s drugima, ljudi vas počnu gledati drugačije i s vremenom steknete određeni status među njima. To su ljudi i do 30 godina mlađi od mene, ali su me jako, jako dobro prihvatili. Svi oni, možda ću reći malo heretično, iz čiste radoznalosti žele naučiti nešto novo, bolje i ljepše. I nadaju se da će se nešto dobro ipak dogoditi s čovječanstvom, priča Ante.

'Želim da me unuci zapamte kao dobrog djeda'

Ante je u mladosti upisao višu tehničku školu, a zatim Građevinski fakultet. Završio je građansku i tehničku školu i postupno nastavio dalje. Zato nikada nije imao osjećaj studentskog početka, kao što ga imaju mladi studenti koji tek ulaze na fakultet. Učio je kontinuirano, sve do dana današnjeg. Napisao je knjigu i iz želje da potvrdi svoje teze, kako kaže, upisao je Katolički bogoslovni fakultet. To je izvanredni studij koji se plaća, ali danas ne može biti sretniji. Sretnim ga čine i njegova tri sina i četvero unučadi. 

- Ja sam tri života proživio kroz događaje od 1945., kad su mi ubili oca pa do dana današnjega. Ja bih htio da oni mene zapamte kao dobrog djeda. Ja se njima i predstavljam kao 'deda'. I sinovi i unci me zovu deda Toni. Mislim da me smatraju dobrim čovjekom. Mislim da me oni gledaju kao dobrog djeda. Ja sam sretan i ne mogu biti sretniji, vjerujte mi. Ljubav je temelj svega, zaključuje Ante.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.