Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 32 d 24.06.2026

Foto: Pixabay
Iako se kladimo zbog vlastitog financijskog boljitka, rijetko kad sagledavamo širu sliku. U današnje vrijeme kladioničarske tvrtke sve česte postaju veliki igrači u raznim poslovima, sve više postaju sponzori, pa tako njihova imena znamo pronaći na, primjerice, dresovima nogometnih klubova. Casino igre nisu samo izvor zanimacije, one direktno doprinose proračunu zemlje. No, kako se velika „kladioničarska lopta“ zakotrljala u Hrvatskoj? I kada?
Ako mislite da se ljudi nisu voljeli niti približno kockati u davnoj povijesti kao što se vole sada, grdno se varate. Zanimljivo je kako je prva lutrija na području grada Zagreba organizirana još sredinom 18. stoljeća, točnije, 1762. godine, a održavala se diljem Ugarske i Hrvatske. Dozvolu za njeno priređivanje dodijelila je Marija Terezija grofu Oktaviju Cataldiju, koncesionaru, do 1770. godine. Do ovog podatka ne bismo došli da nas tomu nije uputio povjesničar Emilij Laszkowski u svome tekstu koji je osvanuo u jednim domaćim novinama nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Bila je to tek druga dodijeljena koncesija u podneblju austrijskih zemalja. Ta druga koncesija značajna je bila za Hrvatsku zato što je prije negoli je završila, spomenuti grof Cataldi započeo s organizacijom igre Loto na području Hrvatskoj koja se zvala Mala lutrija.
Da se vratimo malo u prošlost. Još 14. travnja 1749. godine donesen je akt o igrama na sreću poznat pod nazivom Patenta. Tim aktom utvrđena je mogućnost priređivanja robnih lutrija zvanih Gluckshafen („Luka sreće“) ili Glukstopfe („Lonci sreće“). Izdavanje dozvola za priređivanje ove vrste igara i nadzor nad njihovim priređivanjem bilo je u potpunoj nadležnosti lokalnih organa državne uprave, a te igre morale su se priređivati prema naputku carske dvorske kancelarije.
Dokaz da se Hrvatska bez problema može smatrati pripadajućom zemljom srednje Europe, gledano po povijesnim i kulturološkim aspektima, je taj da se javno priređivanje igara na sreću na tlu Hrvatske pojavio vrlo brzo nakon njihovog priređivanja na tlu srednjoeuropskih zemalja. Time smo se izuzeli od balkanskih zemalja jer su se tamo javne igre na sreću pojavile sa zakašnjenjem od stotinu i više godina.
Dakle, elaborirali smo da su se Hrvati počeli baviti igrama na sreću davne 1762. godine, no kad je točno na prostoru Lijepe naše otvoren prvi casino? Bilo je to već krajem 19. stoljeća, 1884. godine, a tu čast dobila je prekrasna Opatija, točnije vila Amalija. Hrvatska nimalo nije kaskala za drugim europskim zemljama, budući da su se i drugdje prve kockarnice počele otvarati u to vrijeme.
Nakon što je završen Prvi svjetski rat, na Balkanskom poluotoku osnovana je Kraljevina SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca). Ministarski savjet Kraljevine SHS donio je uredbu 8. srpnja 1919. godine kojom se osnovala ustanova pod nazivom Državna klasna lutrija koja je pomagala narodnoj ekonomiji SHS-a. Ta je ustanova svoju centralu imala u Beogradu, no tijekom Drugog svjetskog rata priređivanje igara na sreću preuzima Hrvatska državna lutrija, a spomenuta Državna klasna lutrija nakon završavanja rata transformira se u Državnu lutriju FNRJ, a potom i u Jugoslavensku lutriju.
Ta državna klasna lutrija FNRJ u Zagrebu 1951. godine osniva Filijalu, podružnicu koja 11 godina kasnije mijenja naziv u Direkcija Jugoslavenske lutrije za Hrvatsku. Istih 11 godina kasnije, dakle 1973. godine, u glavnom gradu Lijepe naše osniva se Lutrija Hrvatske. Vrlo je zanimljiv podatak da je građanima SFRJ između 1945. i 1990. godine ulazak u casino, a samim time i sudjelovanje u igrama na sreću koje se tamo organiziraju bilo u potpunosti zabranjeno. Tek stjecanjem državne neovisnosti i suverenosti 1991. godine, samostalnost je stekla i Lutrija Hrvatska koja ubrzo mijenja naziv ostavljajući iste riječi, no samo ih preokrenuvši – Hrvatska lutrija.
Sponzorirani tekst je nastao u suradnji Native studija portala mirovina.hr i tvrtke Filip media.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 32 d 24.06.2026
Centar za starije kupuje vrijednu opremu: Uzimaju invalidska kolica, hodalice i štake
Centar za starije u Pleternici kupuje opremu vrijednu više od 1,2 milijuna eura. Umirovljenicima moraju osigurati invalidska kolica, hodalice i štake.
09:44 2 h 26.07.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Umirovljenici dobivaju mirovinu, odnosno mirovinsko primanje
Prilog 'odnosno' ima dvije različite funkcije. O tome o kojoj je od njih riječ ovisi hoće li se ispred njega pisati zarez.
09:42 2 h 26.07.2026
Istraživanje o starenju: Zbog posjećivanja kulturnih događaja sporije se stari
Sporije starenje povezano je s posjećivanjem kulturnih događaja. Istraživanje pokazuje da su 'mlađi' oni koji posjećuju muzeje, galerije ili kina.
09:36 2 h 26.07.2026
Ministarstvo zdravstva kupuje medicinsku opremu: Najskuplji uređaji za pretrage srca
Ministarstvo zdravstva kupuje medicinsku opremu potrebnu Zavodu za javno zdravstvo. Kardiovaskularni UZV uređaj je među najskupljima na popisu.
10:14 1 d 25.07.2026
Solarni paneli stižu na krov umirovljeničkog doma: Izdvojit će oko 60.000 eura
Dom za starije u Varaždinu planira ugraditi solarne panele vrijedne 61.000 eura. Sve više kućanstava odlučuje koristiti sunčevu energiju.
10:13 1 d 25.07.2026
Zavod za mirovinsko podsjeća na e-Potvrde: Provjerite podatke u nekoliko klikova
Umirovljenici i radnici putem e-Građana mogu preuzeti potvrde Zavoda za mirovinsko. U samo nekoliko klikova moguće i predavanje zahtjeva.
10:12 1 d 25.07.2026
Kako umjetna inteligencija utječe na starije radnike: Evo što je pokazalo istraživanje
Umjetna inteligencija može pogurnuti radnike starije od 65 prema promjeni posla, ali i nezaposlenosti i mirovina, pokazuju najnovije analize.
10:11 1 d 25.07.2026