Palijativnu skrb treba 46.000 osoba, na raspolaganju su im svega 272 volontera

Palijativnu skrb u Hrvatskoj prema procjenama treba između 26.000 i 46.000 bolesnika. Na raspolaganju su im svega 42 mobilna palijativna tima koja nisu dostatna. Za palijativne pacijente ima samo 477 kreveta u bolnicama i 62 kreveta u stacionarima. Nedostaje i volontera koji bi brinuli o umirućima, na što upozoravaju iz zagrebačke udruge La Verna.

Međunarodni je dan volontera. Palijativna skrb u Hrvatskoj okuplja 272 aktivna volontera, što nažalost nije dovoljno. Naime, u palijativi nedostaje svih resursa, i ljudskih i smještajnih. Kako stojimo s brojkama na razini države istražila je zagrebačka udruga La Verna u sklopu koje 37 volontera pruža podršku za više od 200 palijativnih bolesnika i njihovih obitelji.

Mobilini palijativni timovi nisu dostatni za sve

Rezultati istraživanja provedenog u sklopu projekta ‘Zagovaranje za dostupniju i cjelovitiju palijativnu skrb’ predstavljeni su na okruglom stolu pod nazivom ‘Dobra palijativna skrb. Volonteri – melem i snaga’ koji je održan ususret obilježavanju Međunarodnog dana volontera.

Palijativna skrb je potrebna za 50 do čak 89 posto svih umirućih. To znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26.000 i 46.000 bolesnika, prema podacima Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u RH za razdoblje 2017. – 2020. Procjenjuje se da 30 posto ljudi umire u svojim kućama pa se može zaključiti da u tu brojku ulazi između 7.800 i 13.800 palijativnih bolesnika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Ukupno 42 mobilna palijativna tima u Hrvatskoj na raspolaganju su onima koji svoje posljednje dane žele provesti kod kuće. To znači da bi u prosjeku jedan tim trebao pokrivati između 185 i 328 bolesnika. Palijativni bolesnici skrb trebaju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Ako se uzme u obzir da devet županija ima samo jedan tim i da tek četiri županije imaju osiguran rad timova u dvije smjene, a samo dvije županije i dežurstvo vikendom i praznicima, jasno je koliko su ovi resursi nedostatni, upozorava predsjednica Udruge La Verna, Blaženka Eror Matić.

 Samo 477 kreveta u bolnicama i 62 u stacionarima

Osim toga, u ovim timovima su zaposleni samo liječnici i medicinske sestre, a cjelovita palijativna skrb bi trebala uključivati i socijalne radnike, psihologe, fizioterapeute te duhovnike. Volonteri bi također trebali biti neizostavni članovi tima, ali u cijeloj Hrvatskoj aktivno je ukupno 272 volontera u palijativnoj skrbi koji su organizirani u deset županija. Ako gledamo ukupan broj bolesnika koji trebaju palijativnu skrb, brojke ukazuju da bi jedan volonter trebao biti podrška za 95 do 169 bolesnika, ne računajući članove obitelji koji također trebaju pomoć.

Palijativnim bolesnicima kojima nije moguće osigurati adekvatnu skrb kod kuće, na raspolaganju bi trebali biti odgovarajući smještajni kapaciteti.

– U ovom trenutku u Hrvatskoj je na raspolaganju 477 kreveta u bolnicama i 62 kreveta u stacionarima. Kreveti za palijativne bolesnike su najčešće razbacani po različitim odjelima u bolnicama, a tek u devet županija postoje palijativni odjeli i to ne u svim bolnicama na njihovom području. Nadalje, u samo 12 županija u bolnicama postoje palijativni timovi u čiji rad su uključeni zdravstveni djelatnici različitih struka i specijalnosti, a volonteri su u skrb za bolesnika uključeni u samo dvije županije, smještene u bolnicama i stacionarima te u hospiciju u Rijeci, napominje Blaženka Eror Matić.

Švicarska u našu palijativu ulaže 5,5 milijuna franaka

Edukacije za rad s palijativnim pacijentima nedostaju, ali financiranje organizatora volontera treba biti izdašnije, sigurnije i kontinuirano, bila je jedna od poruka skupa održanog na temu palijativne skrbi.

– Treba se iz priča i dobrih namjera prebaciti na konkretne organizacijske zahvate i popratne zakonodavne mjere. Najbolji oblik pružanja palijativne skrbi je u domu bolesnika, no u slučajevima kada to nije moguće treba stacionarnu palijativnu skrb učiniti  dostupnom za sve one koji je trebaju, idealno u odjelima sa 12 do 15 kreveta na kojima radi educirano i motivirano medicinsko i nemedicinsko osoblje, u koje spadaju i volonteri što je vidljivo i na odjelima u našoj bolnici,  naglasila je Gordana Štirjan Marković, v.d. ravnateljice Specijalne bolnice za plućne bolesti.

Hrvatskoj pomažu i donacije pa će tako Švicarska do kraja 2029. godine izdvojiti 5,5 milijuna švicarskih franaka za Program palijativne skrbi koji će poseban naglasak staviti na osiguravanje odgovarajuće skrbi u kući, rekla je Stela Fišer Marković iz Ureda za švicarski doprinos pri Švicarskom veleposlanstvu. Dodala je i da će sredstva u suradnji s Ministarstvom zdravstva biti utrošena i za promicanje palijativne skrbi među medicinskim i nemedicinskim osobljem, poboljšanje koordinacije i integracije svih razina palijativne skrbi te poboljšanje kvalitete palijativne skrbi na nacionalnoj razini.