Sarnavka: 'Starije žene trpe nasilje u obitelji zato što imaju male ili nikakve mirovine i nemaju kamo otići'

Žrtve nasilja u obitelji najčešće su žene, nerijetko starije i nemoćne. Nasilje trpe od supružnika, ali i od djece pa je tako alarmantan podatak da je čak 15 sinova ubilo svoju majku u posljednje četiri godine u Hrvatskoj. Aktivistica Sanja Sarnavka upozorava da starije žene rijetko prijavljuju nasilje zato što su im mirovine male ili nikakve te nemaju kamo otići.

Čak 15 sinova ubilo je svoju majku u Hrvatskoj u posljednje četiri godine. Žrtve nasilja u obitelji najčešće su žene, nerijetko starije i nemoćne, koje trpe nasilje supružnika i djece. Kod žrtava starijih od 65 godina dominatna su kaznena djela obiteljskog nasilja.

Liniju Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, koja je na broju 116 006 besplatna i dostupna svakog dana od 0 do 24, samo ove godine nazvale su 123 osobe starije od 65 godina, o čemu smo pisali ovdje. Žrtve nasilja u starijoj dobi u 80 posto slučajeva su žene.

Starije žene koje trpe nasilje žive u teškim uvjetima

– Mene je još prije deset godina zvao prijatelj, liječnik opće medicine, i pitao kako može pomoći starijim ženama za koje definitivno utvrđuje da su žrtve fizičkog nasilja koje ne žele prijaviti. Molila sam ga da proba utvrditi u kakvim okolnostima žive. I onda shvatite zašto se ne odlučuju na prijavljivanje. Većina je živjela u kućama koje se ne mogu prodati, s malim ili nikakvim mirovinama, bez slobodnih mjesta u domovima za starije osobe koje ne bi mogle ni plaćati… Znači, gotovo beznadežna situacija. Država mora puno ozbiljnije pristupiti ovom problemu, jer je starijih osoba sve više, a mehanizama zaštite premalo, rekla je aktivistica za ljudska prava Sanja Sarnavka u razgovoru za SUH-ov Glas umirovljenika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Neprijavljivanje nasilja zbog srama i straha jedan je od ključnih problema. Kod starijih osoba uz to su česta i fizička ograničenja, kao što su slab vid, sluh i pokretljivost. Bolesne i slabe starije osobe često nisu dobro informirane pa ne znaju kome se uopće mogu obratiti za pomoć.

Nasilnik je supruzi plaćao 10 kuna ako bi ga zadovoljila

– U ruralnim područjima to je još veći problem. Sjećam se žene koja je zavapila za pomoć tek kad se prepala da će doći do krvoprolića, da će sinovi nasrnuti na oca zlostavljača. Tada sam utvrdila da imaju imanje koje glasi na supruga, ona nije imala nikakva primanja, a on joj je davao po deset kuna ako bi ga seksualno zadovoljila. Nije imala za hranu, on je bio nasilnik koji se nije prao po više mjeseci, sinovi bez obrazovanja, s psihičkim problemima. Nije imala kamo otići. Jeza. Uspjele smo joj sudskim putem isposlovati uplatu na njezin račun dijela njegove mirovine tako da se mogla izdvojiti u vlastiti prostor i zaštititi od njegovih nasrtaja. Tužnih priča svuda oko nas, kaže aktivistica Sarnavka.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji tek je 2018. godine uveo zanemarivanje starijih osoba kao kazneno djelo, od kada Ministarstvo unutarnjih poslova vodi posebnu statistiku o tim slučajevima.

– Ako država, nakon unošenja zakonskih izmjena, izdvoji znatna sredstva i uspostavi jasne procedure pa monitorira i evaluira procese i učinke, svakako se može mijenjati stanje na bolje, zaključuje Sanja Sarnavka za Sindikat umirovljenika Hrvatske.