Problem starenja stanovništva: 'Trebat ćemo više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava'

Medijalna životna dob stanovnika Europske unije se s godinama povećala pa ona sada iznosi 44,5 godina. Što se tiče Hrvatske, medijalna dob je veća od EU prosjeka pa je prošle godine ona iznosila 45,4 godina. Osim toga, povećao se i broj stanovnika starijih od 65 godina. Ovome je tako jer je sve manji broj djece i sve veći broj iseljenika, kako je istaknuo demograf Ivan Čipin. Osim toga, dodao je kako će se posljedice sve starijeg stanovništva osjetiti i u budućnosti pa će trebati više radnika koji će spašavati mirovinski sustav.

Nije tajna da je stanovništvo sve starije, što na razini Europe, a što n razini Hrvatske. Upravo tako je svake godine sve više onih starijih od 65 godina, a za to postoji određeni razlog.

Medijalna dob je sve veća

Udio stanovništva od 65 i više godina u posljednjih deset godina narastao je u EU za tri posto. Hrvatska je treća zemalja s najvećim rastom od 4,6 posto, prema podacima Eurostata. Povećao se i udio onih koji su stariji od 80 godina i to u posljednjih 20 godina s 3,7 na šest posto. S druge strane, udio djece mlađe od 15 godina pao je sa 16,4 na 14,9 posto.

treba spomenuti i medijalna dob stanovnika Europske unije koja je 44,5 godina, što je veliki skok u odnosu na 2003. godinu kada je bila 39 godina. I medijalna dob u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka te je u 2023. iznosila 45,4 godine. Prije 20 godina bila je 40,4 godine, dakle povećana je za pet godina. Više o starenju stanovništva smo pisali i u ovom tekstu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ostarjeli smo, ali se nismo obogatili

Koliko je ova statistika zabrinjavajuća govore podaci sami za sebe, a svoje je razmišljanje podijelio i stručnjak, demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On kaže kako su na rast medijalne starosti utjecale dvije stvari.

– Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljavanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava, rekao je za n1info.hr.

Dodao je i kako se za nas može reći da smo ostarjeli, ali se nismo obogatili. Trenutno stanje će sigurno imati posljedice i u budućnosti, možda već i u bližoj budućnosti, a one se tiču i mirovina.

– Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava, objasnio je Čipin za n1info.hr.