Stjenice su sve češća pojava u Zagrebu: Provjerite jesu li opasne po zdravlje

Hrastova stjenica, baš kao i platanina stjenica sve su češća pojava u Zagrebu. Riječ je o insektima duljine tri do četiri milimetra koji se hrani na donjoj strani lista hrasta, odakle crpi biljni sok. Iako su ovi insekti biljojedi, oni grizu ljude iz, zasad nepoznatog razloga. Nakon njihovog ugriza, na koži ostaje crvenilo, ali treba imati na umu da ne mogu prenijeti bolesti niti će na bilo koji način ugroziti ljudski život.

Posljednjih dana se sve više priča o masovnim pojavama stjenica u Gradu Zagrebu. Riječ je o mrežastoj stjenici platane i hrastovoj stjenici. Unatoč tome što su stjenice biljojedi, one grizu ljudi. Srećom, ne prenose uzročnike virusnih zaraza.

Hrastova stjenica

Hrastova stjenica, baš poput platanine stjenice, potječe iz Sjeverne Amerike. Ovi insekti su velika prijetnja svim područjima na kojima rastu stabla hrasta. Riječ je o prozirnom ili bijelom insektu sa smeđim i crnim točkama. Njegovo tijelo je u prosjeku dugo tri do četiri milimetra, a krila su im čipkasta i dugačka su gotovo kao njihovo cijelo tijelo. Smeđa jajašca polažu na donjoj strani listova hrasta, piše net.hr. Hrastova stjenica ne predstavlja problem samo urbanim područjima u kojima rastu hrastovi, već i svim šumama hrasta.

Klimatski uvjeti poput vjetra, visoke temperature i transporta,  uvelike utječu na širenje hrastove mrežaste stjenice, kako stoji na stranicama Hrvatskog saveza udruge privatnih šumovlasnika (HSUPS). U nastavku su istaknuli kako hrastova stjenica napada dvije komercijalno najvažnije vrste hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Nažalost, trenutno nema učinkovitih mjera za suzbijanje pa preostaju samo mjere kontrole širenja hrastove mrežaste stjenice kao i drugih invazivnih vrsta u šumskim ekosustavima RH, stoji na stranici HSUPS-a.

Inače, ugriz hrastove stjenice je bezopasan. Ipak, nakon njega ostaje crvenilo na koži, a može izazvati svrbež i iritaciju kože.

Platanina stjenica

O mrežastoj stjenici platane pisali su i na stranicama Ministarstva poljoprivrede. Ondje su plataninu stjenicu opisali kao malog insekta mliječno-bjelkaste boje i duljine 3,2-4 milimetra. Ovaj insekt siše biljni sok s donje strane lista i tako se prehranjuje.

– Ne mogu aktivno letjeti na veće udaljenosti nego lepršaju u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica pripada molestantima – insektima koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….), stoji na stranici Ministarstva poljoprivrede.

Ignorirajte ih jer nisu opasne za čovjeka

Iako je najjednostavnije rješenje ignorirati ove insekte, postoji način pomoću kojeg ga se možete riješiti. Pri njihovom uništavanju ne preporučuje se upotreba pesticida jer će se njima ubiti i insekti poput pčela, a ne samo stjenice. S druge strane, može pomoći korištenje repelenata koji možete namazati po tijelu.

– Mrežasta stjenica platane (Corythucha ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964. godine, a u Zagrebu je pronađena 1970. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako preskočila područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe, piše na stranici navedenog Ministarstva.

Iako je riječ o insektima koji smetaju ljudima, potrebno je naglasiti kako ne postoji opasnost za ljude jer ne prenose nikakve bolesti. Isto tako, ni njihovo grickanje, iza kojeg ostaje crvenilo na koži, nije štetno za ljude. Osim stjenica, u ljetnim mjesecima su sveprisutni i komarci, a kako ih se riješiti možete provjeriti u ovom tekstu.