Hrvati od 60 i više godina uštede u prosjeku 42 eura mjesečno, ali 62 posto njih su morali smanjiti potrošnju

Kako bismo osigurali sigurniju budućnost, bitno je štedjeti. U četvrtak, 31. listopada obilježava se Svjetski dan štednje, a povodom toga dana svake godine zanimljivo istraživanje provodi agencija IMAS. Istraživanje je provedeno u srpnju i kolovozu, a u njemu su sudjelovali mladi od 15 godina pa sve do onih starije dobne skupine, to jest umirovljenika. Istraživanje je pokazalo da najmanje mogu uštedjeti osobe starije dobne skupine, odnosno oni od 60 i više godina, što nimalo ne čudi jer uz male mirovine i sve veću stopu siromaštva teško je nešto ostaviti ‘sa strane’. Također, pokazalo se da osobe najmanje štede za mirovinu.

Svjetski dan štednje slavi se svake godine 31. listopada, a želi se upozoriti na važnost štednje koja može pružiti sigurniju i lagodniju budućnost. Istraživanje je pokazalo da najmanje mogu uštedjeti osobe starije dobne skupine, odnosno oni od 60 i više godina. Uzrok tome svakako su male mirovine. Isto tako istraživanje je pokazalo da osobe najmanje razmišljaju o štednji za mirovinu, dok ih najviše štedi za hitne slučajeve.

Samo 21 posto osoba štedi za mirovinu

Istraživanje je agencija IMAS provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura. Starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno. Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene, piše poslovni.hr.

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok samo 21 posto štedi za mirovinu. Kako su nam otkrili umirovljenici u našoj anketi, svaki treći umirovljenik nije štedio za život u starosti, jer nije imao mogućnosti, ali danas im je žao zbog toga. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

62 posto starijih od 60 godina su morali smanjiti potrošnju

Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se u istraživanju. Oni koji štede u bankama imaju i posebnu opciju u Hrvatskoj poštanskoj banki. Tamo se nudi tromjesečna štednja, po uzoru na trezorske zapise sa skoro istom kamatnom stopom, o čemu smo pisali ovdje.

Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao smanjiti potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pri svemu tome najviše su pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe i srednje dobne skupine, navodi se u istraživanju, a piše poslovni.hr.