Plodovi ove manje poznate voćke dozrijevaju zimi: Od nje možete napraviti svašta pa i džem i liker

Mušmula, ne toliko popularna voćka, svoje plodove daje od druge polovice listopada do kraja prosinca. Plodovi mušmule su ukusni, bogati raznim mineralima, vlaknima, pektinima i ugljikohidratima. Zbog svoje nutritivne vrijednosti izrazito je korisna za ljudski organizam. Porijeklo ovih plodova seže do Kavkaza, nakon čega se proširila Sredozemljem pa tako stigla i u Hrvatsku. Ako niste znali, od mušmule koja je kiselkasto-slatkastog okusa, možete napraviti domaći džem i liker.

Mušmula je nastala na Kavkazu, nakon čega se proširila Sredozemljem i stigla na naše prostore. Kiselkasto-slatkasti plodovi dozrijevaju kada već zahladi, a za jelo su spremni od druge polovice listopada do kraja prosinca. Uglavnom ih se jede u svježem stanju, ali od njih se mogu pripremiti domaći džem i liker. Mušmula sadrži brojne vitamine; B1, B2 i B3, C i A. Osim toga, sadrži minerale kalcij, kalij, magnezij, a isto tako i dijetalna vlakna, željezo, ugljikohidrate, masti i proteine.

Brojna nutritivna svojstva olakšavaju bolesti

Stablo mušmule u prirodi raste kao grm od dva do pet metara visine. Dozrijevanje plodova mušmule također ovisi o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Treba spoemnuti da su plodovi poslije smrzavanja ukusniji za jelo jer izgube trpkost.

Mušmula se od davnina uzgaja u mnogim zemljama, a potječe s Kavkaza. Od tamo je rasprostranjena na Krim i Sjeverni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja pa tako i u Hrvatsku. Također, može se naći i u toplijim dijelovima Sjeverne Amerike, piše healthbenefitstimes.com.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Osim džema i likera, od mušmula se može napraviti pekmez, žele, sirup i kandirano voće. Mušmula ima brojna nutritivna svojstva koja olakšavaju bolesti i poteškoće poput onih s probavom ili hemoroidima. Poznato je da dijetalna vlakna pomažu uravnoteženju probave i radu crijeva, a mušmula je njima posebno bogata. Također, smiruju infekciju usne šupljine, smanjuju tjelesnu temperaturu i nepravilnosti u menstrualnom ciklusu.

Od mušmule se priprema i čaj

Mušmule obiluju željezom koje je ključni dio proteina hemoglobina koji daje krvi tamno crvenu boju, prenosi kisik do stanica i neophodan je za čovjeka. Također, bitno je za tkivo mišića jer bez njega gube elastičnost i tonus, a slabost mišića može biti znak anemije.

Dijetalna vlakna koja mušmula sadrži osim u probavi, pomažu i u reguliranju koncentracije lošeg kolesterola i šećera u krvi. Isto tako, dugotrajno konzumiranje namirnica bogatih vlaknima može pomoći u sprječavanju razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa ili bolesti srca.

Manje poznati podatak je što je osim svježih plodova mušmule, vrlo koristan i čaj od mušmule. Još jedna manje poznata voćka od koje se radi čaj je kaki odnosno japanska jabuka, o čemu smo pisali ovdje.

Priprema čaja od mušmule teče tako da se žlica zdrobljenog nezrelog ploda mušmule prekrije kipućom vodom i ostavi da stoji pola sata. Takav procijeđeni čaj korisno je piti dva do tri puta dnevno u slučaju proljeva, a njime se mogu isprati i usta ako dođe do krvarenja desni.