Hrvati još nisu naviknuli na novu valutu: Većina i dalje eure 'pretvara' u kune

Hrvatska je posljednja zemlja koja je postala dio eurozone. Među svim državama u koje je uveden euro, Hrvati najmanje misle da je ova valuta korisna za njihovu zemlju. Stopu zadovoljstva Hrvata valutom eura, ispitalo je novo istraživanje Flash Eurobarometra. Hrvatski građani su u istraživanju odgovorili kako razlikuju kovanice i novčanice, koje im od njih uzrokuju poteškoće i jesu li još uvijek skloni ‘pretvaranju’ eura u kune.

Hrvatska je posljednja zemlja koja je pristupila europodručju u Europi. Provedeno je novo istraživanje koje je ispitalo odnos građana prema euru u zemljama europodručja u listopadu. Među svim državama europodručja, u Hrvatskoj je najmanje onih koji smatraju da je euro koristan za njihovu zemlju, pokazali su podaci istraživanja Eurobarometra.

Čak 83 posto građana misli da su cijene rasle zbog eura

Euro je kod nas uveden u siječnju 2023., što je značajno utjecalo na cijene tijekom prijelaznog razdoblja. Inače, euro je za sada službena valuta 20 od 27 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu. Kako smo posljednji ušli u eurozonu, Hrvatima su zbog toga u istraživanju postavljena dodatna pitanja. Promjena valute posebno je pogodila one s najnižim primanjima, a to su mnogi umirovljenici koji primaju najnižu mirovinu od samo 358 eura, o čemu smo pisali u ovom tekstu.

Tako čak 83 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je uvođenje nove valute imalo utjecaja na porast svih cijena u Hrvatskoj. Čak 61 posto hrvatskih građana i dalje preračunava cijene iz eura u kune prilikom kupovine. Bitno je istaknuti i podatak da je u europodručju među Hrvatima najviše onih koji izjavljuju da su im od prošle godine porasli prihodi kućanstava.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mlađi lakše razlikuju kovanice eura od starijih osoba

Što se tiče razlikovanja i rukovanja kovanicama i novčanicama eura, najviše građana, odnosno njih 52 posto u Hrvatskoj smatra to vrlo laganim. Da je vrlo lako razlikovati i rukovati kovanicama eura kada plaćaju gotovinom, smatra 31 posto Hrvata. Njih 26 posto smatra da je to prilično lako, ali za 27 posto građana je to prilično teško, dok ih je za samo 13 posto vrlo teško.

Sociodemografska analiza je pokazala da muškarci lakše od žena razlikuju u rukuju kovanicama eura prilikom plaćanja u gotovini. Također, one u dobi od 55 i više godina vjerojatno će teže razlikovati i rukovati kovanicama eura prilikom gotovinskih plaćanja u usporedbi s mlađim dobnim skupinama.

Podaci su pokazali da mnogo sudionika ovog istraživanja, čak 43 posto osoba u našoj zemlji ne smatra da euro doprinosi tome da se više osjećaju kao Europljani. Hrvatska je među zemljama čiji građani u najmanjem broju euro doživljavaju kao identitetsku oznaku. Manje od nas je tako doživljavaju Portugal, Cipar, Austrija, Italija, Luxembourg i Nizozemska.