Psiholog Josip Lopižić o životu online: 'To je idealna situacija za upadanje u krizu'

Živimo u vremenu kada je stres postao dio svakodnevice, a neke je dane posebno teško nositi se s time. Umirovljeni psiholog Josip Lopižić osvrnuo se na značajno veći broj osoba kojima je potrebna psihološka i psihijatrijska podrška. Smatra da nestabilnosti ljudi posebno pridonose digitalne platforme. Komentirao je i bojkot trgovina koji je za njega besmislen jer država ima odgovornost brinuti o inflaciji.

Psiholog Josip Lopižić sada je u mirovini, ali i dalje aktivan u svojoj struci. Osvrnuo se na životne okolnosti koje su se danas značajno promijenile, zbog čega sve više ljudi treba psihološku i psihijatrijsku podršku. Usporedio je probleme ljudi prije nekoliko desetljeća i danas. Da smo neprestano suočeni s prijetnjom najrazličitijih kriza, u obitelji, na radnom mjestu, globalno oko situacije u svijetu koja pridonosi nestabilnosti, više ne čudi nikoga, a toj atmosferi, kako je rekao, posebno pridonose i digitalne platforme.

‘Pitanje je koliko pojedinac može izdržati pritisak’

– Činjenica je da smo stalno bombardirani raznim manevrima, porukama, pozivima i statusima na pametnim telefonima. I sve to dok je naš fiziološki, tjelesni i psihološki performans ostao standardan. Pitanje je koliko pojedinac takav pritisak može izdržati, u kojoj mjeri može ispuniti sve zahtjeve koje pred njega postavlja okolina. To je idealna situacija za upadanje u krizu, dodao je psiholog, piše slobodnadalmacija.hr.

Lopižić je komentirao i bojkot trgovina. Za njega je on besmislen jer država ima odgovornost brinuti o inflaciji.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Ako nešto ne kupiš u petak, hoćeš u subotu, to je za mene bez veze. A i usporedne cijene u susjednim zemljama…neki su artikli jeftiniji, ali opet potrošiš za benzinu, dođe na isto. Pratim i ove sugestije potrošaču da izbjegava te i te lance, da ne kupuje određene vrste proizvoda, čemu to? Ja ću kupovati gdje, kad i koliko hoću, ne može mi nitko nametati kako ću se ponašati. Moja sloboda odabira je na prvom mjestu, rekao je Lopižić.

Dotaknuo se i tragedije na Prečkom i rekao da se nikako ne slaže s mjerom zaključavanja škola, jer smatra da bi škola trebala biti institucija za slobodni život djece i njihovu socijalizaciju.

– Problem je zapravo negdje drugdje. Ne u tome da će opet doći neki nasilnik, nego u društvu gdje nasilja imate koliko hoćete, gdje ministar puca iz pištolja, a onda po slovu zakona fino prelazi u Sabor. To je nevjerojatno! I onda se mi pitamo što se događa oko nas. Incidenata će biti još, to je neminovno, kazao je o tragediji na Prečkom.

‘Ratne godine bile su vrijeme za afirmaciju struke’

Nakon što je diplomirao 1981., počeo je raditi u Domu zdravlja Dubrovnik, a na Medicini rada proveo je desetak godina, sve do početka Domovinskog rata. Bio je vojni psiholog u prvoj brigadi Zbora narodne garde, a i u 163. Dubrovačkoj brigadi. Nakon rata je, sve do umirovljenja, nastavio raditi u Službi za psihijatriju dubrovačke bolnice. Trenuto je predsjednik Hrvatskog društva psihologa na državnoj razini.

– U povijesti psihologije ratne godine su bile jako ‘povoljno’ vrijeme za afirmaciju struke. Pogibije suboraca, ranjavanja, blizina smrti, briga za bližnje, sve je to mučilo branitelje na ratištu. Mi psiholozi radili smo i vojni i organizacijski dio u smislu procjene borbene spremnosti pojedinih postrojbi. Ta procjena se onda prosljeđivala zapovjedništvima kao i mogući odabir djelovanja. Od osnutka 1995. do 2003. u Dubrovniku je vodio Centar za psihološku pomoć ratnim stradalnicima. Ukupno 134.900 branitelja u našoj zemlji prima mirovinu, a više o tome možete pročitati ovdje.