Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.
Novosti
00:01 2 d 11.05.2026
Razgovarali smo s ravnateljicom Štritof: 'Riješeno je više od 170.000 inkluzivnih dodataka'
Višemjesečno kašnjenje rješenja o inkluzivnom dodatku bio je povod za razgovor s ravnateljicom Zavoda za socijalni rad, Tatjanom Štritof. Ona pak ne detektira problem, unatoč nizu osobnih svjedočanstava u javnosti. Za Mirovina.hr kaže kako ulažu maksimalne napore da se završe svi postupci, kao i da je dosad izdano više od 170.000 rješenja. Uz to je zaprimljeno i 140.000 novih zahtjeva. Štritof smo pitali i o položaju starijih osoba u sustavu socijalne skrbi, ali i planovima za dalje.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof | Canva
Isplata inkluzivnih dodataka oči javnosti usmjerila je prema Zavodu za socijalni rad. Rješenja kasne, a osim trajanja vještačenja, razlog je i taj što ih socijalni radnici nemaju kad napisati. Da rješenje mjesecima čeka i njezina teško oboljela prijateljica Ranka Hlača, spisateljica Vedrana Rudan rekla je gostujući u emisiji ‘Nedjeljom u dva’. Za slučaj umirovljenice Ranke Hlače, koja se obratila i našem portalu za pomoć, pitali smo Zavod. Zbog zaštite osobnih podataka, kazali su, ne mogu komentirati taj konkretan slučaj. Doznali smo, međutim, da je nakon našeg upita umirovljenica Hlača dobila inkluzivni dodatak.
Inkluzivni dodatak, ali i ostvarivanje socijalnih prava za starije sobe, bio je povod za razgovor s ravnateljicom Zavoda za socijalni rad, Tatjanom Štritof. Pitali smo je o položaju starijih osoba u sustavu socijalne skrbi, inkluzivnom dodatku, inicijativi socijalnih radnika ‘Od šutnje do promjene’ koja joj nije naklonjena, ali i planovima za dalje. Inače, Štritof je na čelu Zavoda unazad dvije godine, a mandat joj traje još toliko. Za taj posao plaćena je 2.830 eura neto.
Koji su najveći izazovi kada govorimo o starijim osobama u sustavu? Jesu li postojeće usluge dostatne?
Najčešći razlozi radi kojih se starije osobe obraćaju Hrvatskom zavodu za socijalni rad su nedostatak materijalnih sredstava, narušeno zdravstveno stanje, samački život, potreba za smještajem u ustanove socijalne skrbi, ali i potreba za savjetovanjem i informiranjem.
U sustavu socijalne skrbi propisane su naknade i usluge kojima se nastoji odgovoriti na potrebe starijih osoba. One se ostvaruju u skladu s individualnim potrebama i uz aktivno sudjelovanje korisnika. Svakom se korisniku stoga pristupa individualno, procjenjuju se njegove potrebe i određuju ciljevi kojima će se postići poboljšanje njegove situacije.
Starije osobe često su korisnici zajamčene minimalne naknade, naknade za troškove stanovanja, naknade za ugroženog kupca energenata i jednokratnih naknada, a od unatrag godine dana i prava na inkluzivni dodatak. Iznosi naknada kontinuirano se povećavaju te se na taj način prati i rast troškova života, kako bi se korisnicima omogućilo lakše podmirenje svakodnevnih životnih potreba.
Po broju korisnika starije životne dobi ističe se i usluga pomoći u kući koja obuhvaća pripremu ili nabavu i dostavu gotovih obroka, obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Onima, kojima je bilo potrebno svakodnevnu skrb osigurati izvan obitelji ili više nisu bili u mogućnosti samostalno živjeti i zadovoljavati svoje potrebe, osiguran je smještaj u domovima socijalne skrbi i/ili udomiteljskim obiteljima u kojima im se pruža sva potrebna skrb.
Starije osobe se žale da još uvijek čekaju rješenje o inkluzivnom dodatku. Gdje je zapelo?
Svim postojećim korisnicima naknada koje objedinjuje inkluzivni dodatak, Hrvatski zavod za socijalni rad po službenoj je dužnosti pokrenuo postupak radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Dosad je doneseno više od 170.000 rješenja kojima se priznaje pravo na inkluzivni dodatak.
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatski zavod za socijalni rad ulažu maksimalne napore da se završe svi postupci, pri čemu je važno naglasiti da je zaprimljeno i više od 140.000 novih zahtjeva građana. Dakle, onih građana koji dosad u Hrvatskom zavodu za socijalni rad nisu ostvarivali prava iz sustava socijalne skrbi po osnovi oštećenja zdravstvenog stanja.
Možete li komentirati slučaj gospođe Ranke Hlača koja već mjesecima čeka rješenje o inkluzivnom dodatku?
Konkretne slučajeve nismo ovlašteni komentirati radi zaštite osobnih podataka korisnika. Načelno, neki postupci traju duže jer je za donošenje odluke u postupku priznavanja prava potrebno provesti postupak vještačenja te donijeti odgovarajući nalaz i mišljenje tijela vještačenja o stupnju invaliditeta i oštećenja funkcionalnih sposobnosti kako bi se utvrdilo ispunjava li osoba uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak i u kojoj točno razini potpore.
Socijalni radnici kažu da ne stignu napisati rješenja. Jesu li pretrpani poslom? Ima li uopće dovoljno djelatnika?
Postupak priznavanja prava u sustavu socijalne skrbi reguliran je zakonskim odredbama.
Stručni radnici dužni su utvrditi sve činjenice i prikupiti dokaze potrebne za donošenje odluke ispunjava li određena osoba zakonom propisane uvjete za priznavanje konkretnog prava.
Hrvatski zavod za socijalni rad od početka svoga rada nesmetano i uspješno obavlja djelatnosti propisane Zakonom o socijalnoj skrbi. Redovito se raspisuju natječaji radi popunjavanja upražnjenih radnih mjesta i nastavit će se s kontinuiranim zapošljavanjima, ali i daljnjim provedbama projekata i poduzimanjem svih aktivnosti za osiguravanje boljih uvjeta rada svim svojim radnicima i podizanje kvalitete usluga korisnicima.
Socijalni radnici pokrenili su inicijativu ‘Od šutnje do promjene’. Smatrate li da tako rade štetu ili korist?
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima. Kako bi se postigle pozitivne promjene i ciljevi, nužna je suradnja organizacija civilnog društva, strukovnih komora i udruga i drugih dionika kao partnera u pripremi, donošenju te provedbi socijalnih programa. Svaka inicijativa koja pomaže u postizanju pozitivnih promjena, unapređuje sustav socijalne skrbi.
Što smatrate najvećim pomakom u sustavu, a na čemu bi trebalo još raditi, kada je o starijima riječ? Postoje li konkretni planovi?
Republika Hrvatska je socijalna država u kojoj se velika pažnja posvećuje ranjivim skupinama građana od kojih su starije i nemoćne osobe i osobe s invaliditetom pod njezinom posebnom skrbi. Tome u prilog govori i činjenica donošenja dva nova zakona, Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, kojima se osobama s invaliditetom olakšava uključivanje i sudjelovanje u zajednici.
Također, u sustavu socijalne skrbi propisan je veliki broj prava i usluga kojima se starijim osobama, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima nastoji osigurati što kvalitetniji životni standard.
Osim instrumenata kojima se koristi država i koji su integrirani u nacionalne politike, strategije i programe s ciljem pomaganja i unapređenja kvalitete života starijih građana, svakako treba naglasiti i vrlo važnu komponentu obiteljske solidarnosti.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
