Istraživanje Hrvata: Stariji su najmanje zadovoljni životom, a evo što misle o braku i pobačaju

Novo istraživanje ispitalo je stavove Hrvata o zadovoljstvu životom, braku, pobačaju, istospolnim zajednicama itd. Iako je oko dvije trećine Hrvata zadovoljno svojim osobnim životom, nezadovoljstvo je najviše zabilježeno među starijim građanima. Obitelj je većini Hrvata na prvom mjestu po važnosti kad je u pitanju osobni život, a nakon toga slijede religija, posao, slobodno vrijeme, prijatelji i politika. O tome je li brak nužan za sreću, stavovi su dosta podijeljeni, ali što su ispitanici stariji tim više ističu važnost braka za sreću.

Veliko istraživanje RTL-a i Promocije plus ispitivalo je stavove o Hrvata o nizu društvenih tema. U anketi se ispitivalo građane što misle o braku, o pravu žene na prekid trudnoće, o posvajanje djece u istospolnim brakovima, općenito zadovoljstvom života itd. O istraživanju Varaždinske županije zadovoljstvom života starijih osoba, pisali smo ovdje.

Trećina građana nije zadovoljna životom, a najviše stariji

Kad je u pitanju zadovoljstvo životom u Hrvatskoj, više od dvije trećine hrvatskih građana (67,6 posto) je zadovoljno ili izrazito zadovoljno svojim osobnim životom, dok je njih 10,4 posto nezadovoljno, a oko 20 posto je niti zadovoljno, niti nezadovoljno. Nema značajne razlike zadovoljstvo osobnim životom među muškarcima i ženama, ali je ona uočljiva prema dobi i obrazovanju. Prema ovom istraživanju ispada da što su ljudi stariji, to su manje zadovoljni životom. Najčešće su zadovoljni oni iz dobne skupine od 30 do 39 godina, njih 76,6 posto, a najrjeđe su zadovoljni oni stariji od 60 godina – njih samo 59,6 posto. Ispada da su svojim životom najzadovoljniji stanovnici Sjevernojadranske regije, 77,6 posto, a najmanje su zadovoljni stanovnici Dalmacije, 58,9 posto.

Obitelj na prvom mjestu

Kad je u pitanju važnost pojedinih područja osobnog života, najvećem dijelu hrvatskih građana na prvom mjestu je obitelj, za njih 75, 2 posto, a na drugom mjestu je religija, koja je na prvom mjestu u 5 posto slučajeva. Nakon toga slijedi posao, 4,9 posto, zatim slobodno vrijeme i prijatelji (po 4 posto). Na zadnjem mjestu po važnosti za osobni život je politika, 2,1 posto. Sukladno ovim podacima, 62,1 posto hrvatskih građana se izjasnilo da im djeca daju smisao života, a nešto je veći udio kod žena nego kod muškaraca, a znatno je češće kod starijih neko kod mlađih. Smisao života zbog djece izraženiji je kod manje obrazovanih u odnosu na one s najvišim obrazovanjem.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Podijeljeni stavovi o braku i je li nužan za sreću

Puno je veća podjela među građanima oko toga je li brak nužan za sretan život. Tako 39,2 posto ih misli da je brak nužan za sretan život, dok njih 37,4 posto misli da nije, a oko 20 posto ne može odlučiti. Među spolovima nema posebne razlike po ovom pitanu, ali itekako je vidljiv utjecaj dobi na ovakav stav jer što su ljudi stariji, češće smatraju da je brak nužan za sretan život. Ispitanicima s manjim obrazovanjem i iz manjih mjesta brak je važniji za osobnu sreću.

U Hrvatskoj je sve prisutniji oblik zajedničkog života kao izvanbračna zajednica, a više od polovice naših građana smatra da je to jednako vrijedno kao i bračna zajednica, njih 62,4 posto. Tom stavu su ipak naklonjenije žene, a posebno je zastupljeno stajalište u dobnim skupinama do 40 godina (za skoro 70 posto građana nema razlike između bračne i izvanbračne zajednice). Obrazovaniji puno češće izjednačavaju ova dva oblika zajednice, pogotovo u najvećim naseljima. Izvanbračnu zajednicu znatno više podržavaju ateisti/agnostici nego vjernici. Zanimljiv je i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak ali da odgajaju djecu kao samohrane majke – 69,6 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište.

Čija je karijera važnija, muškarca ili žene?

Kad je u pitanju čija je karijera važnija, stavovi se razlikuju. Muškarcima je češće nego ženama prihvatljivo stajalište prema kojemu je karijera muškarca važnija od karijere žene (svakom četvrtom muškarcu i svakoj devetoj ženi). Po ovom pitanju vidimo i veliku generacijsku razliku u odnosu na ovu temu, gdje stariji od 60 godina značajno češće imaju stav da je karijera muškarca važnija. Ako se gleda po regijama, ovakav stav je najčešći u Dalmaciji.

Ovakav tradicionalni stav o tzv. “prirodnoj podjeli” uloga u obitelji potvrđeno je još jednim pokazateljem. Gotovo svaki treći hrvatski punoljetni građanin smatra da žena u obitelji treba pružiti toplinu i emocije a muškarac sigurnost i financije. Takav stav podržava njih 31,8 posto, a 40,6 posto njih se se ne slaže s takvim stajalištem. Ovaj stav je češći među starijima, manje obrazovanim te onima koji dolaze iz manjih mjesta.

Tko treba brinuti o djeci nakon rastave?

Podijeljena su mišljenja i oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom misli 40,2 posto ispitanika, dok ih se 33,1 posto se ne slaže s time, a njih 22,1 posto se niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom. Slična podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka. Pa se tako 44,4 posto građana ne slaže da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, a 28,6 posto se slaže. Njih 30,1 posto su suzdržani ili ne znaju. Kad je u pitanju podjela kućanskih poslova, gotovo dvije trećine građana, 62,3 posto, je stava da ne postoje muški i ženski poslovi u kući. Pri tom je uočljiva velika razlika između stajališta muškaraca i žena (svega 53,6 posto muškaraca i 70,3 posto žena).

Pravo na pobačaj

Da postoji slučaj u kojem bi pobačaj bio opravdan, slaže se 58,8 posto hrvatskih građana, a njih 19,3 posto smatra da ne postoji opravdanje za pobačaj. Neopredijeljenih je 16,1 posto. Trećina građana smatra da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene s, a tom stajalištu se protivi 39,3 posto njih. Svaki četvrti ispitanik nema stajalište o tome ili je na pola puta između ova dva suprotstavljena stajališta. Žene su češće zagovornice tog prava žena na samostalno odlučivanje, njih 50 posto.

Zanimljiva su i stajališta o istospolnim parovima. Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da su takve zajednice obitelj, smatra 37,4 posto ispitanika, dok njih 46,6 posto ne smatra. Velika je podijeljenost zabilježena i kod odnosa prema pravu istospolnih parova na posvajanje djece. Svaki drugi ispitanik se protivi tom pravu, 52,4 posto, dok se 28,2 posto slaže, a 9,4 posto njih  nema stav o tome.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.