Umirovljenici nisu zadovoljni reformom: SU najavio da idu na Ustavni sud

Jedna od promjena koju donosi mirovinska reforma je mogućnost umirovljenika da rade na puno radno vrijeme. Do sada su mogli raditi pola radnog vremena, a od 1. siječnja 2026., za one koji žele, moći će raditi punih osam sati. Međutim, u tom slučaju primat će pola mirovine. Stranka umirovljenika (SU) je najavila pokretanje postupka ustavne zakonitosti po ovom pitanju, a podršku je pružila i Matica umirovljenika. Prije stupanja nove reforme na snagu, Možemo! je uložio amandman na tu izmjenu uz obrazloženje da nije pravedno da se umirovljenicima ukida dio mirovine na koju zakonski imaju pravo. Amandman nije usvojen uz objašnjenje da bi to dugoročno imalo izrazito negativan učinak.

Mirovinska reforma koja je stupila na snagu 1. srpnja donosi novu formulu usklađivanja mirovina te ona sada iznosi 85:15 umjesto 70:30. Također donosi promjenu uvjeta za penalizaciju, ali i bonifikaciju. Osim toga, uvodi se trajni dodatak na mirovinu, koji se često zove i 13. mirovina, a donosi i povećanje najnižih i invalidskih mirovina, više o tome pisali smo ovdje. Jedna od većih novosti je svakako i mogućnost rada na puno radno vrijeme u mirovini.

SU: Idemo na Ustavni sud

Do sada su umirovljenici mogli raditi pola radnog vremena, a uskoro će to moći biti punih osam sati, ali u tom slučaju će primati pola mirovine. Ova promjena na snagu stupa od 1. siječnja 2026. Ta pogodnost odnosi se na korisnike starosne, prijevremene starosne, dugogodišnje starosne, obiteljske mirovine te dijela obiteljske mirovine, ako su navršili 65 godina života. Isto vrijedi i za one koji su mirovinu ostvarili po posebnim propisima, ako im je to povoljnije. No, SU je najavio pokretanje postupka provjere ustavne zakonitosti isplaćivanja samo polovine mirovine onim umirovljenicima koji odaberu raditi puno radno vrijeme, piše HRT.

– Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na temeljna ljudska prava, stoji da se svaki akt može provjeravati. Naravno da to nije zakonito, to nam je i glavni argument, jer uplaćivanjem doprinosa kroz desetljeća mi smo u stvari uplaćivali svoju imovinu. Imovina, vlasništvo je ustavna kategorija. Ne može ti netko jednom stečeno pravo uskratiti da bi ti dao neko novo pravo, pravo na puno radno vrijeme, poručila je Vesna Horvat, članica Predsjedništva stranke umirovljenika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Repač iz Matice umirovljenika: Ja bih bio čak drastičniji…

Podršku ovoj inicijativi pružio je i Zvonimir Repač iz Matice umirovljenika Hrvatske.

– Ja bih bio čak drastičniji i pitao zbog čega poslodavci uplaćuju za umirovljenike koji rade sva davanja iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Dakle, dupliciramo ulazne kategorije, tj. poskupljujemo, otežavamo rad, i time ne pomažemo ni poduzetništvu, a niti ovoj našoj kategoriji koja je ionako u vrlo neugodnoj situaciji, rekao je Repač.

U Hrvatskoj trenutačno radi oko 3 posto umirovljenika, odnosno njih nešto više od 36.000. Horvat je istaknula kako su diljem Europe različiti motivi za nastavak rada ili povratak radu u mirovini. U skandinavskim zemljama umirovljenici pretežno rade jer žele aktivan život, a u Estoniji i Latviji rade jer su siromašni. Podsjetila je i da je Hrvatska po OECD-u treća na ljestvici po siromaštvu. Repač je naglasio da je za razliku od Skandinavije, u Hrvatskoj svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva. Dodao je kako su tri osnovne bolesti umirovljenika – usamljenost i segregacija, kardiovaskularne bolesti i brzorastuća demencija. Od čega se umirovljenici najviše liječe u bolnicama, pisali smo ovdje.

Sve više umirovljenika radi

Prije izglasavanja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju Možemo! je uložio amandman na ovu izmjenu s obrazloženjem da nema opravdanja da se umirovljenicima uskraćuje mirovina na koju su stekli pravo. Poručili su da ako je netko radio do 65. godine i stekao puno pravo na mirovinu, onda nema ni jedne osnove da se ta mirovina reducira. Amandman nije usvojen uz objašnjenje da bi to dugoročno imalo izrazito negativan učinak jer bi se obezvrijedio trenutačni sustav tzv. bonifikacije za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja.

Rad u mirovini je sve popularniji te se broj umirovljenika koji rade svake godine sve više povećava. Najviše ih je zaposleno u trgovinama, a nakon toga slijede prerađivačka industrija te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Vidjet ćemo iduće godine koliko će ih koristiti novu mogućnost da rade na puno radno vrijeme. Razgovarali smo s umirovljenicima o temi rada u mirovini, više o tome pisali smo ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.