Šprajc o kraju Al Jazeere Balkans: 'Kao da uložite 100 milijuna eura u biznis s ćevapima na Islandu'

Televizijski kanal Al Jazeera Balkans će do kraja srpnja potpuno prestati s emitiranjem nakon 14 godina rada. Poznati televizijski voditelj Zoran Šprajc komentirao je tu situacija te rekao kako vjerojatno nikada nećemo znati zašto je taj projekt pokrenut, pa ni zašto se gasi. Komentirao je i druge informativne emisije i rekao da gledatelji na kraju od svega toga nisu profitirali ništa. Poručio je kako dolazi kraj ‘zlatne ere’ informativnih televizija, što je usporedio s otvaranjem ćevabžinice na Islandu.

Nakon 14 godina rada, televizijski kanal Al Jazeera Balkans će do kraja srpnja prestati s emitiranjem. Popularni televizijski voditelj Zoran Šprajc na Facebooku je podijelio što misli o tome.

‘AJB se nije proširila izvan bosanske čaršije’

Al Jazeera Balkans je podružnica katarskog medijskog koncerna, a s radom započela 2011. godine, sa sjedištem u Sarajevu. Al Jazeera Balkans kroz godine je pokrivala cijelu regiju, s uredima u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini. Posebno se istaknula originalnim dokumentarnim sadržajem te brojnim autorskim projektima. Bila je i prva televizija unutar mreže Al Jazeere koja je emitirala program na jeziku različitom od arapskog i engleskog.

– Vjerojatno nikad nećemo doznati što je nagnalo katarskog emira da uloži desetke milijuna dolara u pokretanje Al Jazeere Balkans kao što ni sad ne znamo što ga je nagnalo da taj projekt ugasi. Ne može se reći da je AJB ugašena jer nije ispunila očekivanja s obzirom da nitko ne zna što su bila očekivanja njezinih vlasnika, osim da eventualno privuče malo više empatije za stradanja u islamskom svijetu. Ali usprkos golemim novcima uloženima u njezin rad, dobre plaće, još bolje dnevnice i produkcijske mogućnosti, usprkos angažmanu vrhunskih urednika, novinara, snimatelja, montažera, producenata i pripadajućim troškovima dobri katarski emir ili tko god ga već na ovim prostorima zastupa, nije uložio ni 100 eura da doseg Al Jazzere Balkans proširi izvan bosanske čaršije premda je imala sve pretpostavke (a prije svega novac) da postane pandan nekadašnjem N1, piše Šprajc.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

‘Neloš, ali skup regionalni informativni program’

– Jer dok smo za Unu TV recimo od prvog dana znali da je trebala biti veš praonica Dodikove mafije a da je N1 trebao biti flagship Šolakovog carstva koji se trebao nositi sa informativnim programima nacionalnih televizija i omogućiti mu javni i politički utjecaj, za AJB se ne može reći baš ništa od toga. Njezina prisutnost na kablovskim platformama, bilježila se negdje između rednog broja 705 i 755 očito bez ikakve ideje da dođe do šireg kruga gledatelja, tvrdi Šprajc, misleći na medijska tržišta u Hrvatskoj i Srbiji.

– Kao da je jedina ideja bila napraviti neloš ali skup regionalni informativni program koji će biti cijenjen u televizijskoj i novinarskoj struci ali kojeg nitko ne gleda. Doduše nije bilo ni nekog posebnog razloga da ga se gleda – uglavnom niz dobro produciranih i lijepo pakiranih i pročitanih vijesti i reportaža iz svijeta i regije u dosta bizarnoj kakofoniji bošnjačkog, srpskog i hrvatskog jezika bez ikakvog stava, zaključka ili kakve provokativne zanimljivosti. Ah da, bilo je tu i dobrih govornih emisija s regionalnim političarima i analitičarima koji bi se manje više uglavnom uvijek oko svega lijepo slagali. Dakle program na svim razinama kao stvoren da ga se ne gleda. U koji je katarski emir za naše prilike uložio golem novac, tvrdi Šprajc i dodaje da je to bio rijetko viđen poslovni model ili investicijski fenomen.

‘Kraj jedne televizijske ere’

S obzirom na događanja u medijskom svijetu na ovim prostorima, Šprajc zaključuje kako je došao kraj jedne ere.

– Kako god, nakon kolapsa UNE TV i tihe smrti N1, gašenje Al Jazeere Balkans označava kraj jedne televizijske epohe koja je zahvaljujući golemoj potražnji na tržištu velikom broju novinara, urednika i producenata omogućila rast plaća o kakvom smo do tada mogli samo sanjati. Nije bilo rijetkost da novinar koji nije mogao dobiti veću plaću u svojoj matičnoj kući prihvati bolju ponudu druge tv kuće i onda mu iz matične kuće ponude još veću plaću da se vrati.

Doduše čak se ni u tim rajskim uvjetima ni najveće tv zvijezde medijskih transfera nisu mogle ni približiti iznosima koje je svojedobno EPH plaćao nekim svojim kolumnistima za jednotjedno drljanje po kolumnama ali ok, znamo kako je taj financijski raspašoj završio, prisjetio se Šprajc.

Dodaje kako je vjerojatno iz istog razloga završila i ova “zlatna era” za tržište informativnog programa. Dalje piše da bez obzira koliko su možda i bile dobre namjere osnivača, i bez obzira koliko je novaca uloženo, na kraju se sve svede na račun dobiti i gubitka. Osvrnuo se i na jedan ‘skupi’ paradoks.

Paradoks vrijedan 100 milijuna eura

– E ali tu sad dolazimo do paradoksa vrijednog brat bratu 100 milijuna eura. Jer otprilike toliko je u zadnjih desetak godina uloženo u produkciju Informativnog programa na N1, Al Jazzeri i Uni TV. Dodajmo tome i Vučićev Bloomberg i još koju takvu političku tv egzibiciju i malo sam rekao.

Šprajc ističe kako bi bilo za očekivati da će se s toliko uloženog novca u tržište informativnog programa, značajno podignuti ukupna kvaliteta informativnih sadržaja na svim televizijama u Hrvatskoj. Također se moglo očekivati da će od svega toga profitirati i gledatelji.

– Da će se stvoriti neke nove televizijske zvijezde i neki novi televizijski formati koji će privući publiku i standard informativnih programa podići na višu razinu. Da će nakon trideset godina s ekrana konačno sjašiti svi ti šprajcovi, stankovići, jarci i ostali palci i da će s toliko uloženih novaca nove televizije uspjeti stvoriti bar jednu novu zvijezdu informativnog programa, bar jednu emisiju ili političku reportažu koja će trajati duže od trajanja njezinog emitiranja.
I da će shodno tome gašenjem Al Jazeere, N1 i ostalih, uz nas tv djelatnike najviše izgubiti – gledatelji. Ali paradoks od 100 milijuna eura je u tome što – neće, smatra Šprajc.

‘Kao da uložite 100 milijuna dolara u biznis s ćevapima na Islandu’

Šprajc kaže kako gledatelji neće ništa izgubiti jer od svega toga ništa nisu ni imali. Osim dijela zainteresirane profesionalne, političke i intelektualne javnosti većina gledatelja u Hrvatskoj nije ni primijetila da se ugasila Al Jazzera, ako su uopće znali da postoji, poručuje Šprajc. Ovu “zlatnu eru informativnog programa” i njen kraj Šprajc je usporedio s ulaganjem u ćevabdžinicu.

– Ali tako je to kad u biznis s ćevapima uložite 100 milijuna dolara, dovedete vrhunske pečenjare iz Sarajeva, Leskovca i Busovače i onda svoj lanac ćevabdžinica odlučite napraviti na Islandu. I pri tome u recepturu dodate 50 posto soje. Tako i iza 100 milijuna eura vrijednih investicija na televizijskom tržištu doslovce nije ostalo ništa osim hladnih ćevapa i ožalošćenih tv djelatnika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.