Melita Požgaj o neviđanju unuka: 'Bake i djedovi važna su karika u životu djece'

Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo (HURR) nastavlja provoditi projekt ‘Baku i djeda svako dijete treba’. Bake i djedovi mogu dobiti savjetodavnu, pravnu i psihološku pomoć, a na raspolaganju su im i besplatne grupe podrške. Voditeljica projekta Melita Požgaj za portal Mirovina ispričala je kako ih i dalje zovu djedovi i bake kojima je zabranjeno viđanje unuka, najčešće onima s tatine strane.

Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo (HURR) već treću godinu provodi projekt ‘Baku i djeda svako dijete treba’, o kojem smo ranije pisali i ovdje. Interes je velik, a udruzi se i dalje javljaju djedovi i bake kojima nije dozvoljeno viđati unuke, premda na to imaju zakonsko pravo. Pričali smo s tajnicom udruge, Melitom Požgaj o tome kako pomažu djedovima i bakama te što su u projektu za njih pripremili do kraja ove godine uz potporu Grada Zagreba. Uključuje to savjetodavnu pomoć, grupe podrške te kreativne i ostale radionice za djedove i bake, uz besplatno sudjelovanje.

Bake i djedovi važni za emocionalni razvoj djece

HURR je dosad pružio pomoć za više od 300 baka i djedova iz cijele Hrvatske, a sličan se uspjeh očekuje i ove godine. Voditeljica projekta Melita Požgaj, dugogodišnja volonterka i tajnica HURR-a, kroz projekt će nastaviti rad na unapređenju ravnopravnog roditeljstva i očuvanju važnosti obiteljskih veza.

– Prošlogodišnje izdanje i veliki interes za sadržaj projekta jasno je pokazalo koliko je tema uključivanja baka i djedova u djetetov život nezastupljena, a prijeko potrebna. Projekt otvara javni dijalog o važnosti međugeneracijskih veza te podržava obitelji u izgradnji bliskih odnosa s bakama i djedovima. Važnost baka i djedova u odgoju djece dokazuju brojna istraživanja, koja pokazuju da stabilne i kvalitetne veze s bakama i djedovima značajno pridonose emocionalnom razvoju djece, smanjujući simptome tjeskobe i depresije. Aktivno sudjelovanje baka i djedova doprinosi stvaranju sretnije i stabilnije djece, a projekt također upućuje na pozitivna europska iskustva koja podržavaju ovakve obiteljske veze, ističe Požgaj.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

‘Možda neće dugo živjeti, ali imaju vremena za unuke’

Projekt je nastao kroz situacije unazad dvije, tri godine kada su im se javljali brojni djedovi i bake koji ne mogu viđati unuke. U udruzi dobivaju psihološku pomoć kroz savjete, grupe podrške i radionice, kako bi znali da nisu sami, da su u zajedništvu i da imaju motivaciju doći i podružiti se.

– Obratiti nam se mogu telefonski, putem maila ili društvenih mreža. Starije osobe i dalje najviše to rade telefonski. Zahvaljujući projektu ‘Baku i djeda svako dijete treba’ došlo je do promijene u društvu, više je empatije za situacije neviđanja unuka, čemu je doprinijela i medijska kampanja o ovom temi, tako da su i socijalni radnici postali osjetljiviji na djedove i bake kao važnu kariku u obitelji i životu djece. Oni možda neće dugo živjeti, možda nemaju novca, ali imaju vremena, ljubavi i empatije za svoje unuke, kaže za portal Mirovina Melita Požgaj.

Djeca najčešće ne viđaju baku i djeda s tatine strane

Obiteljski zakon propisuje da dijete ima pravo održavati osobne odnose s osobama s kojima je emocionalno povezano, a među njima su i bake i djedovi. Ako im roditelji onemogućuju kontakt s unucima, to pravo mogu zatražiti i na sudu, pri čemu se uvijek gleda interes djeteta. Slučajevi gdje su bake i djedovi sudskim putem izborili viđanje unuka poznati su i u HURR-u, a Požgaj ističe kako je uvijek bolje da se takve stvari pokušaju najprije riješiti medijacijom i komunikacijom u obitelji. Do zabrana najčešće dolazi kada se roditelji razvedu pa majka brani viđanje djeteta s roditeljima nekadašnjeg supruga.

– Djeca nakon razvoda najčešće ne viđaju tatu pa zbog toga dijete ne viđa ni njegove roditelje, djeda i baku. Tu onda dolazi do raznih ucjena, smanjivanja vremena viđanja, ali takvih situacija ima i u braku, gdje ni tata ni mama ne dovode dijete baki i djedu, dok se drugi djed i baka istovremeno stavljaju na pijedestal, kaže Požgaj.

Radionice od 15. do 29. listopada

Stručni tim projekta čine predsjednik HURR-a Oliver Čanić  koji vodi savjetodavnu pomoć i grupna terapeutkinja i dopredsjednica Udruge Životna linija, Ines Kovačić koja vodi grupe podrške. Radionice tai chija vodi Boro Ranitović, predsjednik Udruge CENTAR DO, dok Višnjica Havelka iz Sindikata umirovljenika Hrvatske vodi kreativne radionice.

Radionica Tai chi chuana je 15. listopada u 10 sati u Mjesnom odboru Zapruđe. Dva dana kasnije, 17. listopada, bit će grupa podrške u 19 sati u prostorijama Mjesnog odbora Horvati – Srednjaci, a pod vodstvom grupne terapeutkinje Ines Kovačić. Kreativna radionica ‘Alkoholne tinte na pločicama’ na rasporedu je 22. listopada u 10 sati, a provodi je Višnjica Havelka iz SUH-a na Trešnjevci Sjever. Još jedna Thai chi radionica održat će se 29. listopada u 10 sati u MO Zapruđe.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.