Psiholog o zlostavljanju u domovima za starije: 'To je tihi, ali rješivi problem'

Iako zlostavljanje među starijim osobama koje žive u domovima za starije nije veoma raširen problem, stručnjaci upozoravaju da on ipak postoji. Klinički psiholog Ari Lakritz navodi da mnoge starije osobe dolaze u domove s neliječenim problemima mentalnog zdravlja i dodaje da često predrasude koje ljudi imaju prema drugima ne nestaju u starosti.

Zlostavljanje među starijim osobama koje žive u domovima za starije možda nije raširen problem, ali stručnjaci žele upozoriti osobe starije od 65 godina, njihove obitelji i djelatnike domova za starije na razloge zbog kojih do njega dolazi i načine kako se s tim suočiti, piše Chambana Today. Prošle godine u jednom zagrebačkom domu za starije došlo je do incidenta kada je 90-godišnjak ošamario 91-godišnjakinju. Više o tome pisali smo ovdje.

Psiholog: Stare navike se teško mijenjaju

Američki klinički psiholog Ari Lakritz koji se posebno posvetio mentalnom zdravlju starijih osoba navodi nekoliko razloga zbog kojih može doći do nasilja među štićenicima domova. Starije osobe mogu postati razdražljive zbog problema koji dolaze s godinama, poput kronične boli ili osjećaja nemoći. Također, starije osobe često dolaze s neliječenim ili čak neprepoznatim problemima mentalnog zdravlja. Lakritz ističe da je dodatni čimbenik i činjenica da su stare navike teško promjenjive.

– Isti obrasci osobnosti, isti tipovi predrasuda koje ti pojedinci nose – možda kao posljedica vremena i generacije u kojoj su odrasli. Sve vrste predrasuda ili vjerovanja o ljudima koji su drugačiji od njih – zašto bi one jednostavno nestale s godinama? objašnjava dr. Lakritz.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Što mogu učiniti djelatnici i obitelj?

Iako ne postoji univerzalno rješenje za problem zlostavljanja među starijima, Lakritz kaže da sve mora početi od zaposlenika. Osim što reagiraju na različite probleme u ustanovi, djelatnici domova za starije bi trebali proaktivno razgovarati s umirovljenicima barem nekoliko minuta svakog dana. Psiholog Lakritz naglašava da je također važno imati dobro uspostavljen sustav upućivanja psihijatrima, psiholozima ili drugim stručnjacima, ako se pojave ozbiljni problemi s mentalnim zdravljem kod pojedinaca u ustanovi.

– Ustanove mogu poduzeti i kratkoročne mjere, poput organiziranja radionica o sprečavanju nasilja i upravljanju ljutnjom za osoblje i korisnike. Također mogu spriječiti da štićenici ‘prisvajaju’ zajedničke prostore ili predmete, poput stolica ili televizora, kako bi onemogućili druge u njihovu korištenju. Ugovori o prijemu mogu sadržavati odredbe o zlostavljanju, koje bi omogućile osoblju uklanjanje osobe ako se pokaže da zlostavlja druge, poručio je klinički psiholog.

Obitelji štićenika također bi trebale redovito komunicirati s njima i pratiti promjene u njihovu ponašanju i govoru. Iznenadna želja da napuste dom može biti znak većeg problema. Lakritz savjetuje da ih se posjeti, primjerice za vrijeme ručka, i da se obrati pažnja događa li se zlostavljanje. Ako se ono primijeti, potrebno ga je prijaviti osoblju. U jednom zagrebačkom domu za starije kći je posumnjala da su ozljede glave na njezinom 90-godišnjem ocu posljedice nasilja, a ne slučajnog pada s kreveta. Više o tome pisali smo ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.