Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 h 17.11.2026

Foto:: Pexels
Urednik Ekonomskog laba Velimir Šonje napisao je zanimljiv osvrt na izbore, s velikim fokusom na to kako glasaju stariji birači. Šonje u početku argumentira kako je zadatak politike oblikovati društvo, a ne državu, koja je pritom samo instrument.
Česte teme njegovih tekstova je odnos privatnog i javnog sektora, doduše u ekonomskim okvirima, no ovoga puta ih je analizirao i kroz političku dimenziju.
“Zapitajte se tko čini daleko najveći dio javnosektorske Hrvatske, a ujedno i aktivnog biračkog tijela, i čija će relativna važnost za politički život ove zemlje u budućnosti samo povećavati. Naravno, pogodili ste: to su umirovljenici”, piše Šonje.
Šonje piše kako su se hrvatski umirovljenici u dosadašnjim izborima čvrsto svrstavali u plavi ili crveni blok “poklanjajući svoj glas na temelju historijsko-svjetonazorskog trlababalan (ustaše i partizan) i na temelju nešto sitno izmijenjenih formula za izračun mirovina”.
Kao prilog tomu nedavno je izašao podatak da su prosječne glasačice HDZ-a i SDP-a umirovljenice, a i ranija analize kako glasaju stariji idu k tome u prilog. Recimo, da su na prošlim parlamentarnim izborima glasali samo stariji od 70 godina (umirovljenici), HDZ i SDP bi osvojili 89,4% svih mandata. Više o tomu možete pročitati OVDJE.
Međutim, današnji umirovljenici nisu isto što i budući umirovljenici. Generacije se mijenjaju, a budući umirovljenici imat će drugačija demografska obilježja:
“Kroz 2-3 izborna ciklusa, neizbježna generacijska rotacija u populaciji umirovljenika smanjit će udjel slabo obrazovanih i ljudi koji su značajan dio života proveli na selu. Povećat će se udjel bolje obrazovanih koji su život proveli u gradovima. Do 2030. gotovo svi umirovljenici rutinski će koristiti Internet i društvene mreže (s Facebooka smo već otjerali mlade), a tada će im se u većem broju početi priključivati i moja generacija rođena 60-ih”, piše Šonje.
Sve to vodi k tomu da će budućim umirovljenicima 2.500 kuna prosječne mirovine postati neprihvatljivo. Ni drugi stup im neće donijeti znatno obilniji ručak, vjeruje Šonje, no među njima bi se moglo naći birača koji će glasati za politike koji će mirovinu od 2.500 pretvoriti u onu od 5.000 kuna.
“No, za razliku od prethodnih generacija usmjerenih na vjerovanje u autoritet države i beskonačnu dubinu proračunskih džepova (što je dovodilo do zadovoljstva mrvicama i pristanak uz svjetonazorske crveno-crne manipulacije), u tim novim generacijama umirovljenika naglo će rasti udjel onih koji shvaćaju elementarne ekonomske zakonitosti”, nastavlja Šonje.
Tim umirovljenicima prilikom biranja svojeg političkog predstavnika postavljat će se jedno pitanje – kako mirovinu od 2.500 kuna barem udvostručiti?
“Malo je vjerojatno da će većina odgovoriti sa „podignite mirovinski doprinos s 15% na 30% našoj djeci!“. Jer, ta će većina biti dovoljno ekonomski pismena da znade kako djece koja bi to platila nema, ili će suočena s takvim nametima u još većemu broju nestati – tek tada će djeca pobjeći preko granice glavom bez obzira, i ostaviti nas bez novca i tako nužne emotivne pažnje!”, piše Šonje.
Umirovljenici će i u budućnosti činiti ogroman dio biračke populacije, a i danas se možemo složiti da bi svi umirovljenici pristali na bilo kakvu politiku koja će im udvostručiti mirovine.
“Ključ je u rastu plaća, a za rast plaća je u rastu produktivnosti; ključ za rast produktivnosti su investicije, a ključ za investicije su funkcionalna, efikasna država i dobri poduzetnici koji ostvaruju visoke povrate na ulaganja. Takozvane reforme koje bi trebale pospješiti ovaj proces u srcu su interesa sadašnjih i budućih umirovljenika!”, argumentira Šonje.
I sam autor pomalo izražava sumnju u svoju teoriju, no sugerira kako u ovoj priči definitivno ima nečega.
“Moguće je, doduše, da se trend sporo razvije, toliko sporo da će nada zakasniti – doći presporo da se bilo što promijeni na vrijeme. Ali, i ako bude tako, znamo da će biti tako jer ste vjerovali da će vam neki budući Plenkovići ili Milanovići “fino podesiti” formulu za izračun mirovina ili “pravedno” udijeliti kakav mirovinski “dodatak””, piše Šonje.
U svakom slučaju, zaključuje, umirovljenici rođeni 50-ih i 60-ih godina postat će odlučujući jezičac na vagi budućih izbora. Originalni članak možete pročitati OVDJE.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 h 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 6 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 29 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 17 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 335 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 363 d 18.11.2025
Neke menze rade i na Dan sjećanja: Provjerili smo gdje možete na topli obrok
U Zagrebu, Rijeci i Osijeku neke će menze dežurati na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
09:39 1 h 17.11.2026
Ovo je zadatak za nacionalni ispit iz Matematike za četvrtaše. Procijenjen je kao težak
Možete li točno odgovoriti na primjeru zadatka za nacionalni ispit iz Matematike?
06:00 5 h 17.11.2026
Jedna od najljepših zgrada u Zagrebu, Palača Grlečić-Jelačić na Markovom trgu iz 18. stoljeća nije se krenula obnavljati. Grad krije planove za dalje.
10:25 45.533333333333 min 17.11.2026
Milijun eura po kilometru! Sprema se sanacija jedne od najvažnijih državnih cesta, neće biti lako
Pukotine u asfaltu, problemi s odvodnjom i nedostatak nogostupa samo su neki od problema koje će riješiti ovaj građevinski zahvat.
06:15 4 h 17.11.2026