Ustavni stručnjak objasnio što će se dogoditi bez referenduma

Izjavu premijera Andreja Plenkovića da će Vlada prihvatiti sve predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, i sindikati i narod dočekali su nepovjerljivo. Građani su se nadali da će svoju volju, legitimitetom više od 700.000 prikupljenih potpisa, imati pravo izraziti na referendumu, dok sindikati ne žele preuranjeno slaviti dok nemaju sve crno na bijelo. Ustavni stručnjak Mato Palić objasnio je značenje novonastale situacije.

“Još nekoliko stvari vezano uz najavu premijera kako će Vlada RH uvažiti zahtjev referendumske inicijative 67 je previše. Prvo, ukoliko Hrvatski sabor zaista donese izmjene zakona koje su copy-paste referendumskog pitanja, onda više nema govora o provođenju referenduma (neovisno o tome što je prikupljen dovoljan broj potpisa).

Drugo, izmjene zakona koje su copy-paste referendumskog pitanja se više neće moći naknadno preformulirati nekih novim izmjenama zakona. Ukoliko bi to bilo moguće, onda je takvim manevrom moguće srušiti svaku referendumsku inicijativu, a to bi predstavljalo izravno kršenje Ustava RH i zakona koji regulira referendumsku materiju.

Zaključno, promjena zakona mora imati potpuno isti učinak obvezatnosti kao da je odluka donesena na referendumu” – pojasnio je ustavni stručnjak Mato Palić.

Sindikati su referendumskom inicijativom “67 je previše” zatražili izmjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju. Protiv promjena nastalih mirovinskom reformom koja je stupila na snagu od početka ove godine, izjasnilo se 700.000 građana. Njihovi su potpisi predani Hrvatskom Saboru prije tri mjeseca, od kada, osim prebrojavanja, nije učinjeno ništa na relaciji Vlada-Sabor. Sve do jučer kada je premijer Andrej Plenković pristao na sve zahtjeve sindikata.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Podsjetimo, osim odlaska u starosnu mirovinu sa 65 umjesto 67 godina, sindikati tražile ukidanje podizanja dobne granice za prijevremenu mirovinu te dugogodišnjeg osiguranika, kao i smanjenje penalizacije sa 0,3 na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Također, dob žena za odlazak u prijevremenu mirovinu mirovinskom reformom ubrzana je na po četiri mjeseca svake godine, a sada se traži vraćanje na tri.