Znanstvenici sa Sveučilišta Emory u Georgiji proučavali su stope usamljenosti u 29 zemalja među osobama u dobi od 50 do 90 godina. Dok se usamljenost uglavnom povezuje sa starijima, pokazalo se da su usamljeniji ljudi srednje dobi, oni koji imaju 50 i više godina. Osim SAD-a, najvišu razinu usamljenosti pokazale su Grčka i Cipar. Danska, Švicarska i Austrija imaju najnižu stopu usamljenosti. Jača socijalna mreža utječe na stopu usamljenosti, a zajamčene mirovine također su dio toga, pokazalo je istraživanje.
Umirovljenik | Foto: Pexels
Usamljenost se obično povezuje sa starijim osobama jer one manje vremena provode u društvu. Međutim, u SAD-u nisu najstarije osobe te koje doživljavaju najveću stopu usamljenosti. To su ljudi stariji od 50 godina. Znanstvenici sa Sveučilišta Emory u Georgiji proučavali su stope usamljenosti u 29 zemalja među osobama u dobi od 50 do 90 godina.
Zajamčene mirovine povezane su s usamljenošću
Istraživači Emoryja, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Sveučilišta McGill u Kanadi i Universidad Mayor u Santiagu, Čile, analizirali su podatke više od 64.000 ljudi iz zemalja Sjeverne Amerike, Europe i Bliskog istoka. Cilj im je bio istražiti zastupljenost usamljenosti i njezinu povezanost s čimbenicima kao što su dob, spol i zdravlje, piše dailymail.co.uk.
– Postoji opća percepcija da ljudi postaju usamljeniji kako stare, ali suprotno je zapravo istina u SAD-u gdje su sredovječni ljudi usamljeniji od starijih generacija, rekao je doktor Robin Richardson, profesor u studiji društvenih uzroka problema mentalnog zdravlja na Sveučilištu Emory.
Cilj je bio identificirati čimbenike koji utječu na usamljenost u starijoj dobi. Pokazalo se da je SAD imao znatno veću usamljenost među osobama srednje dobi. S druge strane, sredovječne osobe u Danskoj imaju najnižu razinu usamljenosti. Zemlje južne i istočne Europe; Grčka i Cipar imaju najvišu razinu usamljenosti. Odmah iza njih su Slovačka i Italija. Nordijske i zapadnoeuropske zemlje pokazale su najnižu razinu usamljenosti. Osim Danske, u tome prednjače Švicarska i Austrija. Zemlje poput Danske imaju snažniju socijalnu mrežu. Ključna je besplatna zdravstvena skrb, subvencionirana skrb o djeci i zajamčene mirovine. Također su važni plaćeni roditeljski dopust, invalidska skrb i stambene beneficije. Sve to stvara manje stresa i više povjerenja u institucije i vlast.
‘Usamljenost nije problem samo u kasnoj životnoj dobi’
Samački život, nezaposlenost, depresija i loše zdravlje bili su glavni pokretači usamljenosti među starijima od 50 u SAD-u. U drugim zemljama sve to je rezultiralo većom usamljenošću među starijim osobama, stoji u istraživanju. Anketa o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi pokriva 27 europskih zemalja i Izrael, američka studija o zdravlju i umirovljenju te meksička studija o zdravlju i starenju bile su uključene u istraživanje.
Istraživači su koristili alat pod nazivom Indeks koncentracije (COIN) kako bi vidjeli kako se usamljenost mijenja kako ljudi stare, a ticalo se onih od 50 do 90 godina. Generirali su grafikon koji pokazuje je li usamljenost češća među osobama srednje dobi u 50-im i 60-im godinama ili kod starijih osoba koje imaju 70 i više godina, rezultati su objavljeni u časopisu Aging & Mental Health.
– Naša otkrića pokazuju da usamljenost nije problem samo u kasnoj životnoj dobi. Zapravo, mnoge osobe srednje dobi, koje često žongliraju s poslom i brigom, trebaju pomoć jednako kao i starije osobe, rekao je doktor Esteban Calvo, dekan društvenih znanosti i umjetnosti na Sveučilištu Mayor u Čileu. Umirovljenike od malih mirovina više pogađa usamljenost, objasnila je urednica Anita Hrstić, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
