UN: Po prvi puta na Zemlji ima više starijih nego djece

Po prvi puta u svjetskoj povijesti, na Zemlji ima više starijih ljudi nego djece. Pritom kod “stariji” podrazumjevaju na starije od 65 godina, a “djecu” na mlađe od 5 godina. Istraživanje pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda sugerira da taj trend ne pokazuje znakove usporavanja, naprotiv.

UN je nedavno objavio kako je broj starijih ljudi krajem 2018. godine i službeno premašio broj djece na Zemlji. Tomu je tako prvi put u povijesti svijeta, piše bbc.com.

Brojke danas izgledaju ovako: broj starijih od 65 godina se kreće oko 705 milijuna, dok je mlađih od 5 godina oko 680 milijuna. Sigurno je da će takvi trendovi izazvati velike probleme u društvu, a oko odgovora ćemo se dobrano morati potruditi.

Trend ne usporava, naprotiv

Trenutačni demografski trendovi pokazuju da jaz između starijih i mlađih kontinuirano raste. Recimo, do 2050. godine na svako dijete do 5 godina bit će više nego dvije osobe starije od 65.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Demografi su o tomu pomno izvještavali već nekoliko desetljeća, a zaključak je jasan: u većini zemalja ljudi žive dulje, dok su stope nataliteta iznimno male.

Direktor Instituta za metriku zdravlja Christopher Murray sa Sveučilišta u Washingtonu tvrdi sljedeće:

“Bit će jako malo djece i jako puno starijih od 65, to će znatno otežati održivost globalnog društva.”

Murray je autor rada iz 2018. godine koji sugerira da će se u gotovo polovici svijeta dogoditi “baby bust”, suprotno od “baby booma” iz sredine prošloga stoljeća. Sve upućuje da će u budućnosti jednostavno biti premali broj mladih ljudi, što bi moglo utjecati na svjetsku populaciju.

Starijih sve više u razvijenim državama

Veći udio starijih populacija karakterističan je za razvijene države. Kod njih ljudi žive sve dulje zbog medicinskog standarda, ali se i odlučuju na manji broj djece jer je, koliko god to paradoksalno zvučalo, odgoj djece relativno skup ekonomski pothvat.

S druge strane, u razvijenim državama žene prvo dijete rađaju kasnije u životu nego što je to bilo ranije, a sve to utječe na manji broj ukupno rođene djece.

Klasičan primjer je Japan, gdje prosječan stanovnik može očekivati da će doživjeti 84 godine života. A prosječna žena u Japanu rodi tek 1.44 djece, dok je za održavanje populacije potrebna brojka od 2.1 djece po osobi. Za rast nataliteta je pak potrebno oko 2.5 djece po osobi.

Kvaliteta dječjeg života ili kvantiteta?

Daleko najviše djece rađa se u afričkim zemljama. Primjerice, Nigerija je zemlja s najviše rođene djece na svijetu. Prosječna žena rodi čak 7.2 djece tijekom svog života, prema podatcima iz 2017. godine.

S druge strane, djeca u Africi nemaju blistavu budućnost. Nigerija je ujedno i zemlja s najvećom stopom smrtnosti novorođene djece, a slična situacija nalazi se posvuda u subsaharskoj Africi.

Stariji i jači

Stručnjaci za populacije upozoravaju kako je ključno  djelovati već danas. Tvrde da moramo promovirati zdraviji život u starosti jer će to na koncu dobro doći žitavom društvu.

Njihov argument svodi se na argument “zdravih pojedinaca”, a to znači da će dulje moći raditi, ali i da će se smanjiti broj kroničnih bolesti i time sačuvati sredstava koje bi inače izdvajali za zdravstvo.

Isto tako, smatraju da će tehnologija preuzeti velik kolač fizičkih poslova, tako da će iskusni radnici moći raditi dulje, ali u sigurnijim uvjetima.