Umirovljenici poniženi: Plaće rasle do 23 posto, mirovine usklađivanjem samo 7,54
Nadolazeću poreznu reformu treba gledati u međusobnim odnosima plaća, troškova života i mirovina, kao i njezina utjecaja na prihode koji se slijevaju u mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno državni proračun. No, već u toj početnoj jednadžbi stvari nekako i ne štimaju. Najavljuju se nova poskupljenja, iako još nije poznato što će i u kolikoj mjeri ona točno obuhvaćati. Istovremeno, većina građana živi s ispodprosječnim plaćama i mirovinama, koje nikada nisu bile niže u odnosu na prihode od rada.
Ministar Zdravko Marić/Superhik (Ilustracija)
“Dobio sam nadimak Superhik. A prosječna plaća je u zadnje tri godine rasla 15,4 posto. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, između 22 i 23 posto u zadnje tri godine. To je dokaz kako slika nekad može biti pogrešna. Prosječna plaća je u međuvremenu porasla za 760 kuna” – izjavio je za 24 sata danas ministar Zdravko Marić.
Mirovine nisu rasle, vrijednost im je ostala jednaka
Koliko su troškovi života rasli u istom tom razdoblju, najbolje znaju i iz mjeseca u mjesec osjećaju sami građani. Minimalne plaće, koje su veće od prosječne mirovine, nisu više dovoljne za pokrivanje najosnovnijih životnih troškova.
Kada izjavi ministra Marića pridružimo izjavu novog ministra rada i mirovinskog sustava, Josipa Aladrovića, onda vidimo da stvari po umirovljenike nisu dobre. Naime, Aladrović se pohvalio da su mirovine u mandatu ove Vlade rasle 7,54 posto. To bi značilo da su one dvostruko u tom rastu zaostale za rastom plaća te trostruko kada je riječ o najnižim radničkim primanjima, a koja su samo po sebi veća od prosječne, a kamo li najniže mirovine.
Da bi stvar bila bolja, mirovine zapravo uopće nisu rasle, nego su se usklađivale s rastom plaća i troškova života. Tako je jučer i Hrvatska stranka umirovljenika upozorila da je podatak o rastu mirovina manipulacija, jer su one porasle usklađivanjem, dok im je realna vrijednost jednaka kao i prije.
Umirovljenička matematika poniženja
Umirovljeničku matematiku poniženja iznio je i Sindikat umirovljenika Hrvatske. Tako je 1990. godine udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio je 77,23 posto. Šest godina kasnije pao je na znatno slabijih 45,88 posto, dok danas on iznosi 38 posto.
“Hoće li Marić u novu poreznu reformu uvesti minimalnu mirovinu dovoljnu za preživljavanje?” – pitaju iz Sindikata umirovljenika.
Kako sada stvari stoje, porezna reforma zaobilazi umirovljenike. Ne donosi im ni rasterećenje od plaćanja poreza na naslijeđenu mirovinu preminulog roditelja i supružnika. Ono što donosi su poskupljenja, za koja se već sada nazire kako se neće odnositi samo na cigarete, alkohol i slatke sokove, već i ostale namirnice za koji umirovljenici već sada ionako nemaju dovoljno novca.
Mirovinsko i zdravstveno neće imati koristi od reforme
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel kaže da porezna reforma najviše ide na ruku poslodavcima dok građanima ostavlja mrvice. Sličnog stava je i njegov sindikalni kolega Krešimir Sever.
“Vlasti kukaju da im nedostaje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, a podilaze poslodavcima klizajući u prostor neoporezivih davanja. Činjenica je da od toga neće imati koristi ni mirovinsko ni zdravstveno, a niti će imati koristi radnici s najnižim ili prosječnim plaćama” – kazao je za N1 Sever.
Pritom, ostaje vidjeti kako će se sindikati, kojima bi ovoga tjedna trebao stići poziv za pregovore s novim ministrom rada i mirovinskog sustava, snaći u balasiranju svojih zahtjeva kada je riječ o traženim izmjenama mirovinske reforme, ali i većih plaća radnika.
