Još jedan apsurd: Naslijeđenu mirovinu država oporezuje kao drugi dohodak
Kao da nije dovoljno što se u većini slučajeva od hrvatske mirovine može jedva živjeti na granici siromaštva pa je država pronašla još jedan način kako je umanjiti. I to u slučaju nasljeđivanja mirovinskih primanja od pokojnog supružnika ili roditelja, a koje se tretira i oporezuje poput drugog dohotka, odnosno dodatne zarade.
Novac foto: Marko Matijević|mirovina.hr
Kada izgubimo roditelja ili supružnika, iza njega često ostaje barem jedna neisplaćena mirovina. Nju imaju pravo naslijediti djeca i bračni partneri, jednako kao što mogu naslijediti i štednju ili dionice. Bez obzira na iznos, takvo novčano nasljeđe ne podliježe oporezivanju. No, u slučaju mirovine, makar ona iznosila svega tisuću kuna, država će uzeti porez, jer isplatu mirovine nasljedniku računa kao drugi dohodak.
Porez od 24 posto umanjuje se za pola
Na naslijeđene mirovine plaća se porez na dohodak. Tako one dvaput prolaze porezni postupak, prvi kada se isplaćuju umirovljeniku, a drugi put prolaze proceduru poreza na dohodak kada se isplaćuju kao nasljedstvo njegovu nasljedniku, piše Slobodna Dalmacija.
Porez od 24 posto umanjuje se za polovinu, jer je riječ o predujmu poreza na mirovinu. Usporedbe radi, porez na nekretnine plaća se tri posto, a na pokretnine četiri posto. No, u oba slučaja djeca, roditelji i bračni partneri oslobođeni su takve porezne obveze. Nažalost, ne i u slučajnu mirovina.
Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a ako nasljednika nema ili su se odrekli prava na nasljedstvo, novčana primanja pripadaju državnom proračunu. Kako bi se mirovina naslijedila, potrebno je Zavodu za mirovinsko osiguranje predati zahtjev i uz njega dostaviti i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.
Svojevoljnim tumačenjem protiv dostojanstva
“Zavod, kao isplatitelj ovog primitka, nasljednicima ima obvezu prema Zakonu o porezu na dohodak obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i prireza. Porez se obračunava bez primjene osobnog odbitka po stopi od 24 posto, a obračunati porez umanjuje se za 50 posto s obzirom na to da nasljednici ostvaruju dohodak iz izvora dohotka od nesamostalnog rada koji je mirovina, pa Zavod isti umanjuje svim nasljednicima za 50 posto kao i kod obračuna predujma poreza na mirovinu korisnicima” – pojasnili su iz HZMO-a.
Zavod tako postupa prema uputi iz 2001. godine prema tumačenju Porezne uprave. Također, važećim Zakonom o porezu na dohodak propisano je da je oporezivo nasljedstvo ako je povezano s ostvarivanjem dohotka od nesamostalnog rada.
Drugim riječima, odredba se tumači svojevoljno i nema nikakvog razloga da država za jednu jedinu mirovinu u teškim trenucima gubitka ne omogući nasljednicima da je dobiju u cjelini. No, u mnogim slučajeva riječ je i o dugotrajnom postupku kada se ostavinska rasprava može voditi i godinama. Do njezina okončanja mirovinu nije moguće ni naslijediti, a kada jednom do toga i dođe, ona biva umanjena, jer država na nju gleda kao na – dodatnu zaradu.
