Udio mirovine u prosječnoj plaći ponovno pao. Pogledajte koliki je!

Premda umirovljenici znaju kako žive i bez statističkih podataka koji to potvrđuju, jedan od pokazatelja takva nedostatna življenja ispod svakog prosjeka svakako je i udio mirovine u prosječnoj plaći. Plaće, naime, rastu, a mirovine za tim rastom, najblaže rečeno, zaostaju. Tako smo trenutno opet na sramotnih tek 36 posto!

Rastom prosječne plaće za studeni na 7.333 kune (podaci DZS-a za prosinac se još čekaju) pao je udio prosječne mirovine koja za svih 1,13 milijuna umirovljenika prema općim propisima iznosi 2.647 kuna. Takva mirovina ima svega 36 posto udjela u prosječnoj plaći što je najniži postotak ikada. Tek ako na stranu stavimo mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo, taj se udio zbog prosječne mirovine od 2.976 kuna penje na 40 posto.

Prosječna plaća i dalje će rasti, a mirovine?

Premda će usklađivanjem mirovine u prvom dijelu godine rasti oko 2,2 posto te se time povećati za oko 58 kuna u prosjeku, odnosno na oko 2.705 kuna za sve umirovljene prema općim propisima, udio takve mirovine iznosit će tek manje od jedan posto više nego sada, točnije 36,9 posto.

No, valja uzeti u obzir da je od 1. siječnja minimalna plaća porasla za 400 kuna na 3.750 kuna, što će svakako dodatno povisiti prosječnu hrvatsku plaću i samim time dodatno smanjiti udio mirovine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ako čitavoj priči dodamo i vrtoglava poskupljenja energenata, namirnica, ali i ostalih životnih troškova, onda je jasno da prema sadašnjoj formuli za usklađivanje mirovina umirovljenici ne mogu nadoknaditi sve veću razliku koja se stvara između njihovih primanja i poskupljenja, odnosno rasta plaća.

Kako su stvari izgledale recesijske 2008. pa nadalje?

Inače, Hrvatska je po udjelu mirovine u prosječnoj plaći najlošija zemlja Europske unije. Taj postotak smanjuje se posljednjih 14 godina, jer od 2008. mirovine kontinuirano sve više zaostaju za prosječnom plaćom. Dok su umirovljenička primanja od tada do danas rasla svega 300 kuna, ona radnička skočila su za barem pet puta toliko.

Naime, udio je recesijske 2008. godine iznosio 44 posto, a usklađivanje mirovina te je godine iznosilo visokih 6,6 posto (2,55 u siječnju i 4,05 u srpnju). Kako su se udjeli mirovine i postoci usklađivanja kretali od tada do 2020. pogledajte OVDJE.

Što se tiče 2021. godine, prvo usklađivanje iznosilo je samo 0,56 posto, a drugo  2,46 posto. Nakon 2,2 posto koje umirovljenici čekaju sada, nadaju se da će povišica u drugom dijelu godine zbog inflacije iznositi barem dvostruko više. Međutim, ni to, ukoliko ne dođe do promjene u formuli samog usklađivanja, neće donijeti realni pomak kako bi nadoknadili rastuće troškove i zaostajanje za plaćama.