Tijelovo je blagdanom i neradnim danom u Hrvatskoj proglašeno još 2001. godine, no unatoč tomu svake godine iznova se pitamo isto. Što je uopće Tijelovo? Sumnje nema, odgovor uglavnom ne znaju ni ateisti ni agnostici, a ono što najviše čudi, ni sami vjernici. Pomogli nisu ni učestali tekstovi o tumačenju ove svetkovine, stoga smo primorani ponoviti gradovo, kako zbog vas, tako i nas samih. Pa krenimo redom.
Foto: Pixabay
Najvažnije što biste trebali znati je da Tijelovo za Katoličku crkvu, kao i njezinu mnogobrojnu zajednicu vjernih, označava spomen na ustanovljenje Euharistije koja se dogodila na Veliki četvrtak. Ovaj blagdan slavimo u četvrtak nakon nedjeljne svetkovine Presvetnog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Presveto Tijelo i Krv Kristova
Ukratko, Tijelovo je posvećeno slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta, odnosno euharistije utemeljene događajem Velikog četvrtka. Manje je poznato da je u crkvenu praksu uvedeno još u 13. stoljeću, dok se u idućem proširilo na čitavo zapadno kršćanstvo.
Puni naziv blagdana je Presveto Tijelo i Krv Kristova. Toga dana vjernici žele obnoviti vjeru u Isusa Krista koji je kao sin Božji postao čovjekom i ostao utjelovljen u Presvetom oltarskom sakramentu, odnosno pričesti. Drugom riječima, na Tijelovo slavimo otajstvo pričesti, euharistiju samu. Tajna je to utjelovljenja koju je Isus ostavio u posljednjoj večeri kroz znakove kruha i vina, koje za vjernike nemaju tek puko simboličko značenje, jer su postali Tijelo i Krv Kristova. Podizanje kaleža s vinom i hostije središnji je dio svake svete mise koja bez toga zapravo ni ne postoji. Na taj način potvrđuje se vjera da je Krist po uskrsnuću pravi Bog i pravi čovjek.
Prema viđenju svete Julijane
Svetkovina je ustanovljenja viđenjem svete Julijane. Kada je imala 16 godina, počela je imati viđenja, a u jednom od njih vidjela je puni mjesec, čiji je sjaj narušavala jedna tamna mrlja koja označava Kristovu krv. O svom viđenju šutjela je punih 20 godina, nakon čega je rekla što je doživjela tadašnjem biskupu Robertu de Thoreteu, dominikancu Hughu, koji je poslije postao papinski poslanik u Nizozemskoj, te Jamesu Pantaleonu, koji je tada bio arhiđakon Liègea. Poslije je James Pantaleon postao biskupom i ubrzo je nakon toga izabran za papu Urbana IV. Biskup de Thorete ustanovio je svetkovinu 16 godina nakon toga, kao zahvalu svemogućem Bogu jer nam je dao Presveti oltarski sakrament. Sve ostalo je povijest.
I da zaključimo s posljednjom dilemom koja se veže uz ovaj blagdan, onom pravopisnom. Često se pitamo piše li se Tjelovo ili Tijelovo, a točan odgovor je ovaj potonji, koliko god da to zbog kratkog sloga zvučalo nelogično. Dakle, na Tijelovo koje se piše s “i” slavimo euharistiju.
