Što s imovinom nakon smrti? Ovako trebate napisati i pohraniti oporuku

Jasmina Grgurić
10. srpnja 2019.
Novosti
A- A+

Gotovo da nema teže stvari nego razmišljati o gubitku bližnjih, a kamo li se s time susresti. Upravo iz tog razloga mnogi potomci i preci ne razmišljaju unaprijed što će biti s imovinom kada ih jednom ne bude. No, to možda nije najbolji pristup, jer se stvari ponekad znaju jako zakomplicirati… Stoga je važno znati kako napisati i sačuvati oporuku.

Foto: Pixabay

Kada osoba umre, njezina imovina prelazi u ostavinu koju nasljeđuju nasljednici. U slučaju da nasljednika nema, riječ je o ošasnoj ostavini, a to znači da ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad u kojem imaju prebivalište, piše Glas umirovljenika.

Oporuka je izraz posljednje čovjekove volje u vezi imovine s kojom raspolaže ako umre. Pravovaljanu oporuku može sastaviti svaka osoba sposobna za ra­suđivanje koja je navršila 16 godina. Ona može biti privatna ili javna isprava ili izjava pred dva svjedoka.

Privatna, javna ili usmena “posljednja volja”

Privatna oporuka je ona vlastoručna, koju je osoba napisala i potpisala, te ona pisana pred svjedocima. U tom slučaju nije bitno tko ju je sastavio, ali potpisati je trebate i vi i najmanje dva svjedoka.

Javna oporuka sastavljena je pred nekim javnim tijelom, kao što su sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općin­skom sudu, javni bilježnik, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik RH. Takvu oporuku, u slučaju nepismenosti ili bolesti, može oporučitelj potpisati i otiskom palca. Također, pogodna je i za osobe koje ne znaju čitati ili se potpisati.

Iznimno, oporuka se može dati usmeno pred dva svjedoka. Takva oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okol­nosti u kojima je napravljena. Takve okolnosti uključuju rat, elementarnu nepogodu, nesreću i slično.

Isto tako, oporuku možete i opozvati. To se može učiniti očitova­njem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka, uni­štenjem isprave, novom oporukom ili ka­snijim voljnim raspolaganjem stvari ili pra­vom koje ste nekom oporukom namijenili.

Oporuku možete dati besplatno na čuvanje

Osim pisanja oporuke, važan je i način njezina čuvanja. Možete je čuvati sami ili pak dati na čuvanje primjerice  sudu, javnom bilježniku ili u ino­zemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku. Oni su je dužni primiti na čuvanje i o tome bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka. Ova vrsta čuvanja oporuke se naplaćuje.

Hrvatski upisnik oporuka je javni upisnik, ali podaci iz upisnika ne mogu se prije oporučiteljeve smrti nikome sta­viti na raspolaganje, osim oporučitelju ili osobi koju on za to posebno ovlasti. U Upisniku se evidentira činjenica da je sastavljena, pohranjena te proglašena neka oporuka, a vodi ga Hrvatska javno- bilježnička komora.

Za evidentiranje upisa ili upisa vra­ćanja jedne oporuke plaća se naknada od 100 kuna i to prilikom evidentiranja. Za upis u jednom ostavinskom po­stupku plaća se naknada od 50 kuna. Za promjenu evidentiranja podataka plaća se naknada od 30 kuna. Paušalna nakna­da za potpuni spisak svih isprava koje su evidentirane pod jednim evidencijskim brojem iznosi 100 kuna. Činjenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka niti bilo gdje posebno pohranjena, ne šteti njezinoj valjanosti, piše Sindikat umirovljenika Hrvatske.