Splitski umirovljenik u paklu birokracije: Pod ovrhom je, a nikako ne može saznati koliko je dužan

Josip Mihaljević
25. veljače 2020.
Istaknuto
A- A+

Splitski umirovljenik jedan je od 57 tisuća korisnika mirovinskih primanja koji imaju otvoren zaštićeni račun i za njih se provodi ovrha na novčanim sredstvima. Samo, od nadležnih institucija nikako ne može saznati koliko je dužan, a udruga ‘Splitski potrošal’ se pita koliko je još građana u sličnom problemu.

Ilustracija (Pixabay)

Prema podacima Financijske agencije (Fina), stanje na datum 31. siječnja 2020. godine, u Hrvatskoj je 241.186 ljudi pod ovrhom. Među njima je i 57.472 korisnika mirovinskih primanja, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, piše slobodnadalmacija.hr. Oni imaju otvoren zaštićeni račun i za njih se provodi ovrha na novčanim sredstvima.

Jedan od njih je i umirovljenik iz Splita, a od ovrhe mu je izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće po zaposlenom u Hrvatskoj. Njegovi dugovi iznose nešto manje od 10 tisuća kuna, ali tome treba pridodati i više od tri tisuće kuna kamata.

Umirovljenik ne može saznati koliko je dužan

Ovrha na penziju: Umirovljeniku sa zaštićenog računa skinuli 1.000 kuna!

Umirovljenik je nedavno otplatio stambeni kredit pa se otvorila mogućnost za podmirenje duga, no od silne birokracije ne može doznati pravo stanje svog duga:

“Pokušao sam doznati u Fini, a potom i na Mirovinskom koje je  pravo stanje mog duga. Na bankovnom izvodu o isplati mirovine navedena je i svota uzeta ovrhom, a gotovo isti toliki iznos bio je naveden i u Fininu pregledu.

Nisam znao radi li se o istom dugu, je li taj iznos iz izvoda uključen u Finin popis, preklapa li se to ili mi je dvostruko skinuto. Nisam uspio doznati”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju.

Dio dugovanja preuzele su agencije za naplatu potraživanja, a na Mirovinskom mu nisu mogli dati uvid – tek papirić na kojem piše dugovanje na čekanju.

Iz Financijske agencije pak kažu kako su u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje sadržani svi dugovi za koje se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računima ovršenika u bankama te da Očevidnik ne sadrži dugove za koje su ovrhovoditelji pokrenuli ovrhu na nekom drugom predmetu ovrhe, npr. mirovini.

S druge strane, iz HZMO kažu da oni postupaju kao ovršenikov dužnik, u skladu s odredbama Ovršnog zakona:

“U vezi s tim, Zavod nema uvid u očevidnik ovrha Fine niti obratno pa tako ne znamo je li se neka od ustega koja se nalazi u Zavodu nalazi i u Fini (npr. za rješenje o ovrsi kojim je ovrha određena općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti i provedbu ovrhe izravnom naplatom na računima i na stalnom novčanom primanju)”, kažu u HZMO.

Napominju kako se očevidnici ustega vode ručno u svakom pojedinom spisu korisnika te da se na zahtjev korisnika omogućuje uvid u spis ili im se izdaje potvrda o ustegama koje su na čekanju. Zanimljivo je da o iznosima duga ustega na čekanju Zavod nije u mogućnosti obavještavati korisnike jer svako rješenje o ovrsi/suglasnosti o zapljeni osim glavnice sadrži i kamate i trošak te bi izračun bio isključivo na taj dan, a protekom vremena rastu i kamate pa dug raste.

Tek na osnovi potvrde korisnik može od ovrhovoditelja/vjerovnika zatražiti informaciju o ukupnom dugu, navode u HZMO-u.

Udruga “Splitski potrošač”: Često nam se javljaju građani sa sličnim problemima

Ovrha na mirovinu u 2018. za tisuću manje, obustavu i dalje ima trećina umirovljenika

Iskra Maras Jelavić pravna je savjetnica udruge “Splitski potrošač”, a za Slobodnu je kazala kako im se često javljaju građani koji su u sličnim problemima. Kako su objasnili, ovrhe se mogu provoditi na tri mjesta – preko Fine, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i poslodavca. Tek kada dobijemo novi Ovršni zakon, svi podaci za provođenje ovrha trebali bi biti na jednom mjestu.

“Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz 2014. godine mirovina je, kao i druga primanja iz mirovinskog osiguranja koja su ostvarena nakon tog datuma, moguće isplatiti isključivo preko banaka. To znači da svi koji su u mirovinu otišli nakon ovog datuma, više nisu mogli birati opciju da im se mirovina isplaćuje putem pošte”, kazala je Maras Jelavić za Slobodnu.

Kad netko ima ovršnu ispravu, dodaje, prvo mora ići na Finu:

“Fina ima pravo ovršiti ne samo primanja po tekućem računu, nego po svakom bankovnom računu. No, naravno da onaj tko zna da će biti predmet ovrhe neće imati štednju u banci. Tako da ove osobe obično nemaju nikakve račune u banci.

Zatim ovrhovoditelj mora čekati nekoliko mjeseci da Fina pokuša naplatiti dug, a tek ako se nakon nekog vremena ustanovi da Fina to nikako nije u mogućnosti, onda se s tim dokazom traži da sud zatraži ovrhu nad mirovinom putem HZMO-a”, kazala je Maras Jelavić.