Sindikat umirovljenika upozorava: Siromaštvo ubija starije!

Jasmina Grgurić
19. listopada 2020.
Novosti
A- A+

Kakve će biti posljedice nove ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa? Tragične, upozorava Sindikat umirovljenika Hrvatske. Svaka treća osoba starija od 65 godina već sada živi u zoni siromaštva, a iz recesije se nismo izvukli još od Domovinskog rata koji je završio prije 25 godina. Nova kriza pak pred umirovljenike stavlja nove rizike, od oboljenja i smrti pa do socijalne isključenosti.

Jasna Petrović (Foto: Mirovina.hr)

Svaka treća osoba starija od 65 godina već živi u zoni siromaštva, a nova ekonomska i socijalna kriza izazvana pandemijom dodatno narušava živote starijih osoba. Najveći rizik obolijevanja i umiranja, socijalna isključenost, nedostupno zdravstvo i pad standarda tek su neki od faktora.

Briga države o starijima na klimavim nogama

Matica umirovljenika o gorućim pitanjima: "Sramota, prosječna mirovina je 38 posto prosječne plaće"

“Kakve će biti posljedice po starije osobe? Tragične. Ne samo što su zbog dobi izloženi najvišem stupnju rizika obo­ljenja i smrti zbog podivljalog virusa, već su i zbog rastuće socijalne isključenosti katapultirani na totalnu marginu društva i izloženi rizicima depresije i psihičkih tegoba, a zbog pandemijskih posljedica po zdravstveni sustav i povećanim fizičkim patnjama uslijed nepravodobnog liječenja bolesti.

Strmoglavi pad osobnog stan­darda, strah od ovrha, gubitka stana, sram zbog nemogućnosti pomaganja unučadi, gubitak obiteljskih i socijalnih interakcija i kohezije, zabrana kretanja, dovode do očaja. Također, stari su sve češće žrtve prijevara, opće proširenih ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, zelenaških kredita, pa i internetskih prijevara, pljački i nasilja” – upozorava Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović ističe da  je društvena skrb spram starijih osoba u Hrvatskoj na klimavim nogama. Kao najočitiji pokazatelj društvenog nemara za umirovljenike ističe činjenicu da je udjel prosječne miro­vine u prosječnoj plaći samo 38 posto, dok je konvencijom br. 102 Međunarodne organizacije rada pred­viđena stopa od najmanje 40 posto.

Prvi umiru oni koji su najsiromašniji

Sve to dovodi do povećane smrtnosti, među kojima i samoubojstava. Tako je 2019. godine prema podacima Hrvat­skog zavoda za javno zdravstvo stopa samoubojstava na svakih 100.000 sta­novnika starijih od 65 godina iznosila 28,9 posto.

 “I dok su 2017. godine od svih ostva­renih samoubojstava čak 40,1 posto počinile osobe starije od 65 godina, prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova 2019. su od ukupno 566 samoubojstava 38,5 posto počinile osobe iz te dobne skupine, što ukazuje na mali pad. Hoće li u 2020. godini biti povećan udjel starijih samoubojica ili će se ta generacija pokazati rezisten­tnom na višestruke izazove?” – navodi i pita Petrović.

Upozorava i da prvi umiru oni koji su najsiromašniji. Tako je zbog smrti mirovinu u prvih osam mjeseci ove “korona” godine prestalo primati 30.808 umirovljenika. Njihova prosječna mirovina je 2.449 kuna, dok je prosječna mirovina 26.514 onih koji su se umirovili u 2020. čak 2.952 kune.

“Sve je jasno, siromaštvo ubija” – podcrtava Petrović.

Kao jedno od rješenja da se barem malo zaustavi rapidno siromašenje umirovljenika vidi uvođenje povoljnijeg mo­dela usklađivanja mirovina. Upravo to su  umirovljeničke udruge uvrstile u prioritete Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Ni nakon 40 godina staža ne mogu preživjeti

Na odnos države prema umirovljenicima ukazuje i podatak da je prosječna mirovina 1999. godine iznosila 1.309 kuna, a danas iznosi 2.558 kuna, čime je porasla za 1.249 kuna. Istodobno je prosječna neto plaća sa 3.055 kuna došla na 6.722 kune, odnosno porasla je za 3.667 kuna. U ovoj godini plaće su, osobito minimalne, i dalje rasle, dok je najniža mirovina porasla samo jed­nom i to 3,13 posto.

Državna tajnica: "Prosječna mirovina za puni radni staž je 4.600 kuna"

“I onda svjedočimo istupima političara u javnosti prigodom kojih tvrde kako je samo potrebno raditi barem 40 godina, pa će i mirovina biti dostojanstvena, prosječno barem 4.669 kuna. Je li to istina? Nije. Znate i sami iz svog susjed­stva koliko je umirovljenika s „punim stažem” na rubu bijede s mirovinama ispod dvije tisuće kuna.

Otvorili smo i Statističke informacije HZMO-a na dan 31. kolovoza 2020. i pogledali koliko iznosi prosječna mi­rovina umirovljenih prema članku 35. Zakona o mirovinskom osiguranju – za umirovljene s dugogodišnjih osi­guranjem. Takvih je 31.437 osoba sa prosječno 42 godine radnog staža, ali čak 78 posto njih ima mirovinu nižu od 4.500 kuna. Dragi političari, gdje vam je vaša matematika? Ni 40 godina staža ne jamči pravo na preživljavanje” – zaključuje Petrović u novom broju Glasa umirovljenika.