Šef Hanfe: Rješavanje dodatka od 27 posto dovodi u pitanje svrhu drugog stupa

Jasmina Grgurić
23. srpnja 2018.
Novosti
A- A+

“Uvođenjem drugog stupa prije 16 godina prvi put se omogućilo radnicima da kontroliraju uplate poslodavaca na njihov mirovinski račun. Dotad je bilo slučajeva da su radnici tražili mirovinu, a nisu je mogli dobiti jer im poslodavac nije uplaćivao doprinose za mirovinu. Radnici to nisu mogli kontrolirati jer su uplate išle izravno u državni proračun”

Snimak zaslona/ Youtube (HRT)

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, u današnjem intervjuu za Jutarnji list osvrnuo se na nadolazeću mirovinsku reformu kojom se želi riješiti i pitanje dodatka od 27 posto. Prijedlog da se on omogući i umirovljenicima drugog mirovinskog stupa njihovim prelaskom u prvi, pri čemu sva štednja de facto prelazi u ruke države, šef Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne smatra dugoročno dobrim potezom.

“Tim se ne ukida drugi stup, ali se postavlja pitanje njegove svrhe. Uvođenjem dodatka uz uvjet, teret isplate mirovina u budućnosti se u potpunosti prebacuje na državu, a time se stvaraju dugoročne obveze po toj osnovi. Također se omogućava arbitraža između mirovine s reformom i mirovine bez reforme na dugoročnu štetu države jer će svatko htjeti prijeći u prvi stup budući da će mu biti veća mirovina bez obzira na to ima li male ili velike uplate. Smatramo da se na krivi način raspravlja o problemu dodatka na mirovinu od 27 posto” – rekao je Žigman za Jutarnji list.

Predlažu opadajući dodatak

Ministar Pavić: Ljudi nisu krivi što će imati manje mirovine pa im dajemo izbor

Za Jutarnji list istaknuo je da se iz medijskih napisa stječe dojam da će prijenosom štednje iz drugog u prvi stup nestati trošak plaćanja dodatka od 27 posto svim umirovljenicima, koji iznosi oko 40 milijardi kuna do 2040. godine. No, to nije točno jer kada umirovljenici prijeđu u prvi stup, predviđeno je da se njima isplaćuje 27 posto dodatka. Stoga će spomenuti trošak od oko 40 milijardi kuna država ipak platiti, ali će u slučaju prelaska u prvi stup imati i obvezu doživotne isplate cijele mirovine, a ne tri četvrtine kako je to zamišljeno sadašnjim sustavom. Naravno, u kratkom roku država će ostvariti prihod od preuzimanja dotad prikupljene štednje u drugom stupu.

HANFA stoga predlaže da se budućim umirovljenicima, koji nisu uplaćivali cijeli radni vijek u drugi stup, omogući opadajući dodatak u cijelom mirovinskom razdoblju, i to 27 posto za one koji idu u mirovinu 2019., uz smanjenje za jedan postotni bod svake sljedeće godine.

“Tako bi dodatak za umirovljenike koji idu u mirovinu 2020. iznosio 26 posto za cijeli mirovinski vijek, za one koji idu 2021. godine 25 posto i tako redom. Tako bi se nadoknadile manje uplate i kraći dio radnog vijeka u kojem su budući umirovljenici uplaćivali u drugi stup. Time bi se pokazalo je Hrvatska socijalna država koja brine o svojim starijima, ali i da dodatak ima svoj konačni kraj, dok bi pozitivni učinci mirovinske reforme bili očuvani. Prema našim izračunima, trošak za proračun bio bi gotovo dvostruko manji nego u slučaju linearnog dodatka od 27 posto” – rekao je za Jutarnji list.

Odgovornost kroz dobrovoljnu štednju

Žigman dodaje da  Hanfa ima viziju budućnosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj gdje se prije svega mora voditi računa o dobrobiti umirovljenika, rasterećenju proračuna i financijskoj stabilnosti. Pritom, smatra da su očekivanja od mirovinske reforme prevelika i da se ne može očekivati da će ona odmah osigurati veće mirovine.

“Mirovinska reforma služi tome da se rastereti proračun i osigura isplate u skladu s uplatama u mirovinsku štednju. Ne treba zaboraviti da se uvođenjem drugog stupa prije 16 godina prvi put omogućilo radnicima da kontroliraju uplate poslodavaca na njihov mirovinski račun. Dotad je bilo slučajeva da su radnici tražili mirovinu, a nisu je mogli dobiti jer im poslodavac nije uplaćivao doprinose za mirovinu. Radnici to nisu mogli kontrolirati jer su uplate išle izravno u državni proračun” – podsjetio je prvi čovjek HANFA-e.

Također, dodao je da građani moraju postati odgovorni za svoju budućnost i zato je uveden treći dobrovoljni mirovinski stup uz državne poticaje kako bi se potaknula štednja za budućnost. Sadašnji oblik mirovinskog sustava, ističe, polazna je točka koju bi samo trebalo još više unaprijediti.

“Nažalost, uvijek je bilo i uvijek će biti ljudi s malim mirovinama, ali one nisu posljedica mirovinske reforme, nego općeg stanja u gospodarstvu te ih treba rješavati u sklopu socijalnih programa” – dodao je za Jutarnji list i zaključio da su sredstva umirovljenika u potpunosti sigurna.