Dodatak na mirovinu: Tko sve ima, a tko nema pravo na famoznih 27 posto

Jasmina Grgurić
30. lipnja 2018.
Novosti
A- A+

Prijedlozi mirovinske reforme o kojima će se u Saboru raspravljati u rujnu, a na snagu bi trebali stupiti s početkom iduće godine, obuhvaćaju i pitanje proširenja dodatka od 27 posto na mirovine osiguranika iz drugog mirovinskog stupa. Njega trenutno ostvaruju sve osobe umirovljene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali samo iz prvog stupa.

Dodatak na mirovine trebali bi dobiti i budući umirovljenici Ilustracija: Pixabay

Zakon o dodatku na mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, donesen je 2007. godine što je već tada ukazivalo na probleme postojećeg mirovinskog sustava. Prema njemu, uveden je dodatak između četiri i 27 posto, ovisno o godini umirovljenja, a koji se umirovljenicima isplaćuje iz državnog proračuna. Naime, nova formula za izračun mirovine počela se primjenjivati 1999. godine, što je uzrokovalo pad mirovina. Rezultat toga velika je razlika u primanjima koja se počela stvarati između starih umirovljenika, dakle umirovljenih prije 1999. godine i novih umirovljenika nakon 1999., iako su i jedni i drugi mirovinu primali iz prvog stupa.

Drugi stup u zamjenu za dodatak

Pogledajte cijelu prezentaciju Cjelovite mirovinske reforme ministra Marka Pavića

Osim nove formule izračuna i manjih mirovina novijim umirovljenicima, nove probleme onima još mlađima počeo je stvarati drugi mirovinski stup. Naime, vrlo brzo postalo je jasno da dosadašnja izdvajanja od pet posto neće biti dovoljna kako bi se takva štednja odrazila i na mirovinama onih koji su u trenutku njegova uvođenja imali manje od 40 godina. Iako je povećanje doprinosa za drugi stup planirano i ranije, do njega nikada nije došlo zbog loših ekonomskih prilika. Tako su se stvorile generacije koje ne samo da nemaju dovoljno sredstava iz drugog stupa, nego ne ostvaruju ni pravo na zaštitni dodatak na mirovinu od 27 posto.

Prve žrtve takvog mirovinskog ustrojenja su nedavno umirovljeni “drugostupaši” s beneficiranim radnim stažom. Ministar Marko Pavić reagirao je tako što je obećao da će se pitanje riješiti u sklopu mirovinske reforme, čijim prijedlozima upravo svjedočimo. Obećao je da nitko neće ostati zakinut i da će dodatak od 27 posto dobiti svi umirovljenici. Međutim, ozbiljno je u pitanje doveo smisao postojanja drugog mirovinskog stupa, jer predlaže da se građani sami opredijele ili-ili, odnosno da se ili prebace iz drugog u prvi stup i izaberu dodatak od 27 posto ili ostanu u drugom mirovinskom stupu. U praksi to znači da kroz njega ušteđeni novac od doprinosa poklanjamo državi, jer će on završiti u njezinom proračunu. Samim time država će dati 27 posto, ali će uzeti doprinose uplaćene iz drugog stupa i stvar je time zapravo izjednačena.

Pravo imaju i saborski zastupnici

(Be)smisao mirovinske reforme: Država koja je radnike tjerala u mirovinu, sada ih tjera raditi

Dodatak na mirovinu isplaćuje se uz mirovinu i iskazuje se odvojeno od nje te usklađuje dvaput godišnje na isti način kao i mirovine. Pravo na dodatak ostvaruju svi koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. i dalje. Od 1. siječnja 2012. dodatak postaje sastavni dio mirovine.

Pravo na dodatak nemaju korisnici mirovina ostvarenih prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima, odnosno umirovljeni branitelji, djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, politički zatvorenici, saborski zastupnici umirovljeni do 2012. godine (od tada spadaju u ZOMO, kao i čanovi HAZU), korisnici najviše mirovine, korisnici osnovne mirovine te obiteljske mirovine ostvarene prema propisima koji su važili do 1998. godine.

Starosnim i prijevremenim umirovljenicima od 2010. godine nadalje pripada dodatak od 27 posto, a od 1999. do tada povećavao se prema postocima.

Dodatak na mirovinu: Tko sve ima, a tko nema pravo na famoznih 27 posto
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap