Sada mi je 57 godina, imam 37 godina staža. Kada mogu u "punu" mirovinu?

Kada i u koju vrstu mirovine ćemo otići jako je važan izbor, jer određuje našu financijsku sudbinu praktički do smrti. Dok neki radnici nemaju previše izbora, jer ispunjavaju uvjete tek za jednu opciju, drugi mogu birati. Jedna čitateljica postavila nam je pitanje kada može u “punu” mirovinu, pri čemu ima tri opcije.

“Kada bi imala pravo na punu mirovinu ako sada imam 57,3 godine starosti, a u prosincu ću imati 37 godina staža?” – zanima čitateljicu Valeriju.

Naša buduća umirovljenica ima tri opcije; odlazak u prijevremenu mirovinu, odlazak u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i odlazak u klasičnu starosnu mirovinu. Nju pritom zanima “puna” mirovina, no valja reći da naš mirovinski sustav ne poznaje taj termin službeno. Ono na što bi se “puna” mirovina” eventualno mogla odnositi jest starosna mirovina sa 40 i više godina radnog staža.

Prijevremena mirovina

Naša čitateljica sa 57,3 godine, premda ima više od 36 godina staža, ove godine, sve i da želi, ne može otići ni u prijevremenu mirovinu, jer se nalazi na samoj dobnoj granici kao jednom od uvjeta. Naime, u 2021. uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu žena je 57 godina i devet mjeseci života. Staža ima dovoljno, jer je uvjet 32 godine i devet mjeseci. No, problem je dob.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kako vidimo, Valerija do kraja godine neće imati potrebne mjesece života. Točnije, nedostajat će joj tri mjeseca. Dakle, uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu ispunit će tek iduće godine, kada se on pomiče za tri mjeseca te ženama omogućuje prve uvjete sa 58 godina života i 33 godine staža. Dakle, sredinom 2022. godine naša čitateljica može u prijevremenu mirovinu s prvim uvjetima.

Ovo je ujedno i najgora opcija, jer prvi uvjeti znače i maksimalnu penalizaciju, odnosno trajno umanjenje umirovljeničkih primanja za svih pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno za 12 posto (0,2 posto po svakom mjesecu ranijeg odlaska).

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

Ukoliko je spremna raditi još četiri godine, Valerija će steći uvjete za odlazak u starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranik. To pravo ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža u stvarnom trajanju (kao uvjet se ne računa beneficirani staž). Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.

Kada će naša čitateljica imati 41 godinu staža, imat će i 61 i pol godinu života. To znači da ona tada neće ispunjavati uvjete za odlazak u redovnu starosnu mirovinu žena pa može izabrati prethodno navedenu opciju. Naime, kako se granica u prijelaznom periodu za žene svake godine pomiče za po tri mjeseca, za četiri godine žene će u starosnu moći tek sa 63 godine i devet mjeseci, što je uvjet u 2025. godini.

Ova vrsta mirovine za nju je puno povoljnija od prijevremene, jer nema umanjenja mirovine zbog ranijeg odlaska.

Starosna mirovina

Žene u starosnu mirovinu mogu ići kada napune određenu životnu dob i najmanje 15 godina staža. Dobna granica se svake godine, kako smo već rekli, pomiče. Trenutno u 2021. žene u starosnu mogu sa 62 godine i devet mjeseci života. Naša Valerija od toga je uvjeta udaljena čak pet i pol godina, a kada tu dob i dosegne, granica će biti uvećana.

Dakle, ona će uvjet dobi za starosnu mirovinu ispuniti tek na samom kraju 2028. godine kada će imati 64 i pol godine života, što će tada biti minimalnu uvjet dobi za starosnu mirovinu. Dakle, do klasične starosne mirovine naša čitateljica ima još više od sedam godina. Ako nastavi raditi toliko dugo, imat će 44 godine staža. Takvu starosnu mirovinu možemo nazvati “punom”.

Naravno, Valerija može nastaviti raditi i do 65. godine pa u mirovinu otići godinu dana kasnije, no kako je 2029. godine uvjet ionako 64 godine i devet mjeseci, čekanjem ništa posebno ne dobiva, odnosno dobiva bonifikaciju na mirovinu za svega jedan posto više (0,34 posto po svakom mjesecu kasnijeg odlaska nakon uvjeta).

Raditi još četiri godine ili sedam godina? U ovom slučaju pretjerane razlike nema, osim što bi mirovina zbog više godina radnog staža u drugom slučaju bila veća za oko 250 kuna.