Radnika sve više, umirovljenika sve manje, no omjer i dalje najgori u Europi!

Jasmina Grgurić
10. siječnja 2022.
Novosti
A- A+

Dok se broj zaposlenih povećao za gotovo 47 tisuća, umirovljenika je za 6.094 manje. No, takva naočigled “povoljna” slika s kraja godine nije značajno popravila omjer radnika i umirovljenih građana, koji je s odnosnom 1:1,28 najgori u Europi te jedan od najgorih u svijetu.

Foto: Unsplash

Krajem 2021. godine imali smo 1,58 milijuna osiguranika i 1,23 milijuna umirovljenika, što čini omjer od 1 naprema 1,28. Bolje nego u čitavom proteklom desetljeću, ali i dalje najmanji omjer u Europi te jedan od najmanjih u svijetu. Prema podacima HZMO-a, broj osiguranika s kraja studenoga prošle godine treći je po veličini u protekla dva desetljeća, a najveći je bio 1,61 milijun u studenome 2008. godine, piše Slobodna Dalmacija.

Bejaković: Radimo prekratko

Naime, broj zaposlenih povećao se za gotovo 47 tisuća, dok je umirovljenika za 6.094 manje pa je omjer nešto povoljniji, ali daleko od održivog. Usporedbe radi, Hrvatska je 80-ih godina imala čak četiri radnika na svakog umirovljenika. Početkom 90-ih pali smo na tri, a već 1994. godine na dva osiguranika po umirovljeniku da bi sada na sto umirovljenika imali samo 128 onih koji uplaćuju mirovinske doprinose.

Hrvatska je imala četiri radnika na jednog umirovljenika, a danas je taj omjer gotovo izjednačen

– O omjeru sloma ne mogu govoriti, ali mogu reći da Hrvatska ima najnepovoljniji omjer u Europi i jedan od najlošijih omjera u svijetu. Sigurno da četiri osiguranika može neusporedivo lakše financirati jednog umirovljenika nego jedan ili dva osiguranika. Očekivati pomake u nekom kratkom roku je teško, možemo malo pomaknuti odlazak u mirovinu jer ulazimo kasno na tržište rada. Nakon studiranja počinje se raditi gotovo u 30. godini, a u 63. se ide u mirovinu, tako da imamo vrlo kratak staž osiguranja – ističe za Slobodnu Dalmaciju dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Najgori omjer imaju Velika Gorica i Sisak

Bejaković navodi da je stopa sistemske ovisnosti, što pokazuje broj osoba koje plaćaju mirovinski doprinos u odnosu na 100 umirovljenika, u 2019. godini u Hrvatskoj bila 125, dok je prosjek za eurozonu 163; u Belgiji je stopa bila 174, u Bugarskoj 129, u Češkoj 171, Njemačkoj 168, Irskoj 272, Grčkoj 159, Španjolskoj 191, Francuskoj 144, Italiji 151, Luksemburgu 259, Mađarskoj 142, Nizozemskoj 213, Austriji 171, Poljskoj 173, Portugalu 141, Sloveniji 138, Slovačkoj 175, Finskoj 166, Švedskoj 239…

Danas je u Sisačko-moslavačkoj manje umirovljenika nego prije potresa, ali...

– Živimo znatno dulje nego naši preci, ali ne odlazimo mnogo kasnije u mirovinu nego što su oni to činili. Životni nam je vijek na razini prosjeka cijelog EU-a i iznosi 81 godinu za žene i 77 do 78 godina za muškarce, a u mirovinu se odlazi sa 63 godine. Civilizacijski je napredak da živimo dulje, ali moramo raditi dulje, to neće spasiti mirovinski sustav, ali će ublažiti teškoće – objašnjava Bejaković.

Omjer radnika i umirovljenika prema sjedištima od najvećeg do najmanjeg (HZMO): 

Varaždin 2,68
Čakovec 2,41
Vinkovci 1,97
Dubrovnik 1,96
Koprivnica 1,93
Slavonski Brod 1,82
Zadar 1,79
Pula 1,77
Osijek 1,74
Split 1,68
Rijeka 1,67
Požega 1,67
Virovitica 1,63
Krapina 1,62
Gospić 1,60
Bjelovar 1,57
Karlovac 1,38
Zagreb 1,30
Šibenik 1,29
Vukovar 1,26

Sisak 1,22

Velika Gorica 1,09

Radnika sve više, umirovljenika sve manje, no omjer i dalje najgori u Europi!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap