Provjerili smo koliko je u domovima za starije smješteno mlađih od 65 godina

Jasmina Grgurić
29. siječnja 2020.
Novosti
A- A+

Domovi za starije i nemoćne osobe, kako i sam naziv kaže, namijenjeni su trajnom smještaju osoba u starosti i nemoći. No, u nedostatku drugih rješenja, u njima žive i mlađe osobe. Pokazuje to i slučaj iz Siska gdje se u županijskom domu nalazi dvoje muškaraca u 40-im godinama koji su tamo od svojih ranih 20-ih. Kako nije riječ o iznimci, odlučili smo provjeriti koliko takvih slučajeva ima na području cijele Hrvatske.

Hospicij (Ilustracija: Pixabay)

Tragom priče o dvojici korisnika Doma za starije i nemoćne osobe u Sisku, koji su tamo smješteni u svojim ranim 20-ima, a danas su u 40-ima, zatražili smo od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podatak koliko mlađih osoba živi u domovima umirovljenika. Da ovaj slučaj nije iznimka, potvrđuje brojka od preko 1.000 stanara mlađih od 65 godina. Točnije, u državnim, županijskim, privatnim i obiteljskim domovima njih je 1.011, dok je u udomiteljskim obiteljima za odrasle osobe 117 njih.

Četiri posto svih korisnika mlađe od 65 godina

Mladi u staračkom: Imaju 40 godina, a posljednjih 20 žive u domu za starije

“Temeljem godišnjeg statističkog izvješća na dan 31.12.2018. godine (s obzirom da su podaci za 2019. u obradi)  u nedržavnim – decentraliziranim domovima socijalne skrbi za starije osobe bilo je 359 korisnika mlađih od 65 godina, u nedržavnim – drugim (bez županijskih) domovima za starije osobe bilo ih je 378, u državnim domovima 3, kod drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za starije osobe 83, dok ih je u obiteljskim domovima za starije osobe bilo 188” – kazali su nam iz Ministarstva.

Dakle, riječ je o četiri posto korisnika mlađih od 65 godina koji su u domove došli prije umirovljeničke dobi, pri čemu je najčešći razlog narušeno zdravstveno stanje, uz nemogućnost pružanja brige i skrbi u vlastitom domu od strane članova obitelji. Naime, ukupni smještajni kapacitet za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj obuhvaća 25.423 mjesta. Od toga, u državnim domovima ih je 171, u decentraliziranima 11.037, u privatnima 6.623, kod pružatelja usluga bez osnivanja doma 1.418, a u obiteljskim domovima 6.174. U udomiteljskim obiteljima je dodatnih 4.275 mjesta za odrasle osobe.

Cilj je raditi na brizi i skrbi izvan institucija

Kako boravak mlađih osoba u domovima za starije nije primjereno rješenje, pitali smo radili li država na tomu da im se osigura smještaj u drugim ustanovama, jer mnogi su od njih jednostavno premladi kako bi živjeli u staračkim domovima. No, iz Ministarstva nam kažu da institucionalizacija nipošto nije rješenje koje bi se dodatno poticalo. To u teoriji zvuči dobro, ali u praksi često ne postoji druga opcija.

Kako u dom kada je osobi hitno i nema novca? Ovo je postupak preko Centra za socijalnu skrb!

“Socijalne usluge se, ako je to moguće, korisniku pružaju u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu. Prava u sustavu socijalne skrbi korisnik ostvaruje po načelu slobodnog izbora i pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi. Zakonski i strateški okvir do unazad 10 godina nije bio usmjeren na razvijanje alternativnih oblika skrbi i izvaninstitucijskih usluga te je potrebna skrb pružana većinom u institucijskim uvjetima. Stoga Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provodi proces prevencije institucionalizacije na svim razinama (nacionalnoj i lokalnoj razini), a usko je vezan uz povećanje opsega i kvalitete socijalnih usluga u zajednici. Cilj ovog procesa usmjeren je i na poboljšanje kvalitete skrbi u ustanovama onim osobama kojima je potrebna dugotrajna i intenzivna skrb” – pojasnili su nam iz Ministarstva za demografiju.

Mlađe osobe u domove su najčešće smještene temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb, jer im brigu i skrb nisu mogli pružiti drugi članovi obitelji ili nisu imali dovoljno sredstava za privatni dom.