Pogledajte koliko umirovljenika živi s manje od 2.245 kuna!

Linija siromaštva u Hrvatskoj za samca iznosi 2.710 kuna mjesečno. Više od 600 tisuća umirovljenika preživljava s gotovo 500 kuna manje. Proteklu godinu smo zaključili s mirovinskim prosjekom od 2.566 kuna, no većina građana nema ni toliko. Najteže je onima s najnižim mirovinama. Njih je gotovo 270.000, a prosječna primanja su im 1.700 kuna.

Najnoviji siječanjski podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da su umirovljenici u bijedi zaključili po mnogočemu dodatno otežanu 2020. godinu. Ovoga smo mjeseca primili mirovine koje u prosjeku iznose 2.566 kuna za 1,14 milijuna korisnika umirovljenih prema općim propisima.

Oko 620 tisuća ispod prosjeka od 2.245 kuna

Više od polovine umirovljenika, njih oko 620 tisuća, živi s ispodprosječnim primanjima koja su ujedno skoro 500 kuna ispod linije siromaštva koja u Hrvatskoj za samca iznosi 2.710 kuna. Mirovine s primanjima do 500 kuna dobiva oko 92 tisuće korisnika, 63 tisuće je mirovina od 500 do 1.000 kuna, a oko 110 tisuća njih od 1.000 do 1.500 kuna. Mirovine od 1.500 do 2.000 kuna ima više od 154 tisuće umirovljenika. Najviše ih je pak u skupini primanja od 2.000 do 2.500 kuna, njih 204 tisuće s prosjekom od 2.245 kuna.

Najgore je korisnicima najnižih mirovina. Njih gotovo 270.000 jedva preživljava s prosjekom od 1.724 kune. S druge strane, imamo oko 1.700 građana čije se mirovine penju preko 7.000 kuna prema Zakonu o najvišoj mirovini.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U bijedi žive i primatelji invalidskih (107 tisuća) i obiteljskih mirovina (216 tisuća) čija su primanja oko 2.000 kuna. Više od 200.000 građana uspjelo je ostvariti 40 i više godina radnog staža i ostvariti mirovinu od prosječnih 3.600 kuna.

Bez inozemnih mirovina, Hrvatska prema općim propisima ima manje od milijun umirovljenika. S obzirom da se takve mirovine isplaćuju tek za dio radnog staža ostvarenog u Hrvatskoj, dolazimo do prosjeka nešto povoljnijih primanja koja u prosjeku iznose 2.878 kuna. Tek s tom cifrom postižemo udio u prosječnoj hrvatskoj plaći (6.863 kuna) od 41 posto.

Plaćamo povlaštene, a za isplatu mirovina nemamo

Tu je i gotovo 180.000 povlaštenih mirovina, među kojima je najviše braniteljskih (ZOHBDR), 71.000 njih s prosjekom od 6.025 kuna. Njima se pribraja još 46.800 braniteljskih određenih i prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i prema općim propisima, a koje su puno manje te u prosjeku iznose 2.846 kuna.

Saborsku mirovinu prima 682 bivših zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda, a oni žive s ugodnih 10.300 kuna mirovine. Nije puno lošije ni umirovljenim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa tako njih 137 ima 9.300 kuna.

Najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava i dalje leži u omjeru radnika i umirovljenika. Na zaposlenih 1.536.300 građana dolazi ukupno 1.241.085 umirovljenika što čini omjer od jednog naprema 1,24. Istovremeno, ukupni rashodi za mirovine popeli su se na 42 milijarde kuna. Svake godine zaradimo sve manje potrebnog novca za isplatu mirovina pa se neprestano povećavaju sredstva koja se moraju u tu svrhu izdvojiti direktno iz hrvatskog proračuna, jer iz uplaćenih doprinosa nedostaje gotovo polovina potrebnog iznosa.