Kada i pod kojim uvjetima možete u mirovinu

Livija Stanišić
14. studenoga 2017.
Novosti
A- A+

Završetku radnog vijeka i odlasku u zasluženu mirovinu raduje se velik broj građana. No, kod mnogih se javlja zabrinutost hoće li mirovinski sustav generacijske solidarnosti, u sklopu kojeg mirovinu prima 1 232 000 ljudi u Hrvatskoj, opstati do trenutka njihovog umirovljenja.

Uvjeti odlaska u mirovinu uvelike se razlikuju

Nepovoljne okolnosti na tržištu rada mnoge radno sposobne ljude guraju u mirovinu i prije nego im za to dođe vrijeme. Pod kojim će uvjetima svatko od nas ostvariti pravo na mirovinu ovisi o nizu faktora, kao što su dob, spol i duljina mirovinskog staža, ali i važećim zakonodavnim propisima koji će se, ako je vjerovati naznakama Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije koje je Vlada usvojila još u travnju, ubrzo opet mijenjati, i to možda prije kraja ove godine.

Puna starosna mirovina

Prema trenutno važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, muškarci u Hrvatskoj pravo na punu starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Mirovinski staž naziv je razdoblja koje je osiguranik proveo u sustavu obveznog mirovinskog i produljenog osiguranja, te razdoblja izvan osiguranja koja se priznaju kao staž pod određenim uvjetima. Dakle, muškarac koji je radio minimalno 15 godina i kojemu je poslodavac redovito uplaćivao doprinose za mirovinsko osiguranje, u mirovinu može otići nakon 65. rođendana.

Žene u mirovinu mogu nešto ranije nego muškarci, no svake se godine dobna granica i za njih povećava. Tako 2017. u mirovinu mogu one žene koje navršavaju 61 godinu i 9 mjeseci života, uz 15 godina staža, dok od iduće godine žene u mirovinu mogu s navršene 62 godine života, dakako i dalje uz 15 godina staža. Tome je tako jer se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi za žene povećava za tri mjeseca, i tako će biti sve do 2029. godine, do kad traje usklađivanje starosne dobi za žene i muškarce.

Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje ljuti umirovljenike

Priča o izjednačavanju dobne granice za muškarce i žene u Hrvatskoj počela je još 2007., kad je Ustavni sud odlučio da muškarci i žene moraju ostvarivati pravo na mirovinu pod jednakim uvjetima. Samo godinu dana kasnije, Europski sud pravde presudio je Italiji da je različita dobna granica za umirovljenje muškaraca i žena diskriminatorna. S obzirom da je Hrvatska postala članicom EU, ova presuda postala je obvezujuća i kod nas. Izjednačenje je započelo 2010., stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama tadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju.

No, tek što do izjednačenja dođe, nakon 1. siječnja 2031. uvjet starosne dobi povećava se jednako za muškarce i za žene, po tri mjeseca godišnje sve do 2037. godine. Dakle, od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stječe svaki osiguranik koji navrši 67 godina života, bez obzira na spol. Odredbe su to trenutno važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju koji je donijela još Milanovićeva vlada, a koji je na snazi od početka 2014.

Među ostalim odredbama, spomenuti zakon definira kategoriju dugogodišnjeg osiguranika, koja se odnosi na osobe koje su vrlo mlade ušle u svijet rada. Ako ste počeli raditi s osamnaest, nakon što navršite 60 godina života i prikupite 41 godinu mirovinskog staža, također možete u starosnu mirovinu. U Hrvatskoj je broj korisnika starosne mirovine koji imaju mirovinski staž od 40 godina ili više relativno malen, te je za rujan tek 18 719 osoba primilo mirovinu po tim propisima. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža iznosi 3522 kn.

Jedna od zakonskih mjera kojom se pokušava stimulirati kasniji odlazak osiguranika u mirovinu je institut bonifikacije. Njime će se vaša mirovina uvećati za 0,15% svaki mjesec koji ostanete raditi nakon navršene propisane starosne dobi za priznanje prava na mirovinu, no u trajanju od najviše pet godina.

Pravo na punu starosnu mirovinu možete ostvariti i ako ste mlađi od 65 godina ukoliko ste zaposleni u jednom od zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Ova kategorija zanimanja, poznata kao beneficirani radni staž, uvedena je kako bi se kompenziralo skraćeno razdoblje u kojemu osoba može obavljati posao na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima, na kojima nakon određenih godina starosti, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućuju daljnje uspješno obavljanje toga posla. Prema podacima HZMO-a oko 41% umirovljenika u Hrvatskoj, njih oko 504 tisuće, ostvaruje pravo na punu starosnu mirovinu.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, i ti će uvjeti biti na snazi sve do 31. prosinca 2030. Žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi, jer za njih traje prijelazno razdoblje usklađivanja s muškarcima, koje je počelo 2014. i trajat će do kraja 2029.

Starosna dob za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu mirovinu uskladit će se za muškarce i žene 1. siječnja 2030. U razdoblju od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2037. uvjet starosne dobi  povećava se za tri mjeseca svake godine, a od 1. siječnja 2038. pravo na prijevremenu  starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na spol.

U 2017. godini žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 56 godina i 9 mjeseci života (uz ispunjen uvjet staža od 31 godine i 9 mjeseci), s tim da se svake godine uvjet starosne dobi i navršenog staža povećava za tri mjeseca do 2029. godine (prijelazno razdoblje). U razdoblju od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2037. uvjet starosne dobi  povećava se za tri mjeseca svake godine. No, u čemu je „kvaka“ kod prijevremenog umirovljenja?

„Možete vi i ranije u mirovinu, no to će vas koštati“ slobodan je prijevod kojim bi se moglo pojasniti značenja instituta penalizacije. Jednako kao što bonifikacija potiče duži ostanak u svijetu rada, tako penalizacija nastoji obeshrabriti prijevremeno umirovljenje osiguranika. Penalizacijom se, naime, visina prijevremene starosne mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, ovisno o mirovinskom stažu.

Iznos vaše mirovine ne podliježe penalizaciji ukoliko u prijevremenu starosnu mirovinu odlazite jer vam je status osiguranika prestao zbog stečaja poslodavca, te ste ujedno proveli najmanje dvije godine prijavljeni u službi za zapošljavanje kao nezaposlena osoba. Dakako, pod pretpostavkom da zadovoljavate uvjet dobi i mirovinskog staža za prijevremeno umirovljenje. Nešto više od 15 posto hrvatskih umirovljenika (184 826) ostvaruje pravo na mirovinu pod uvjetima prijevremenog umirovljenja.

Invalidska mirovina

Osobama koje dožive djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti omogućeno je stjecanje prava na invalidsku mirovinu, koju punom iznosu ostvaruju osobe za koje je utvrđen potpun gubitak radne sposobnosti, u mjeri da ne mogu obavljati posao koji su dotad radile, ali ni prilagođene poslove. Od siječnja 2015. za dodjeljivanje invalidskih mirovina zaduženo je jedinstveno tijelo vještačenja, koje po obavljenoj analizi postoji li kod osobe preostala sposobnost za rad, u kojem opsegu, te na kojim radnim mjestima. Ako je osoba izgubila radnu sposobnost uslijed ozljede na radu ili bolesti koja je proizašla iz specifičnih uvjeta obavljanja posla, pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje bez obzira na duljinu mirovinskog staža. Također, ukoliko je kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti nastalo tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto, osoba ostvaruje pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Prema podacima HZMO-a trenutno je u Hrvatskoj evidentirano 197 480 korisnika invalidskih mirovina.

Obiteljska mirovina

U slučaju smrti osobe koja ima mirovinsko osiguranje članovi obitelji kojima je sudskom odlukom dosuđeno uzdržavanje stječu pravo na nasljeđivanje mirovine, kroz obiteljsku mirovinu prema zakonski određenim uvjetima. Primjerice, ako je smrt osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika. U slučaju smrti bračnog druga, bračni drug bez vlastitih primanja ostvaruje pravo na 70 posto mirovine preminulog supružnika, a ukoliko su oboje umirovljenici, nakon smrti jednoga od njih drugi ima pravo umjesto svoje preuzeti 70 posto supružnikove mirovine. Djeca, pak, pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju tijekom razdoblja redovnog školovanja. U Hrvatskoj trenutno ima 241 tisuća korisnika obiteljskih mirovina.

Strukturne reforme, a ne kozmetičke mjere

Uvaže li se preporuke Europske komisije i pritisci međunarodnih institucija poput MMF-a i Svjetske banke, Zakon o mirovinskom osiguranju mogao bi, nakon tri godine postojanja u ovom obliku, doživjeti nov ciklus značajnih izmjena. Konkretno, Komisija još je od vlade Tihomira Oreškovića tražila da se skrati prijelazni rok za produljenje radnog vijeka, te da on završi najkasnije 2030. Premda su iz tadašnje vlade najavili kako će se ići prema traženim restrikcijama, koje su zahvaćale i promjenu uvjeta za ostvarivanje benificiranog radnog staža, tražeći da se revidira popis zanimanja koje ostvaruju pravo na staž pod povoljnijim uvjetima, zbog ishoda mandata vlade i novih izbora odgođene su bilo kakve suštinske promjene u tom smjeru.

U srpnju 2016. Vijeće EU je svojim preporukama za Hrvatsku navelo da bi Hrvatska do kraja godine morala poduzeti mjere za odvraćanje građana od ranog umirovljenja, ubrzati prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje te uskladiti odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje.

Plenkovićeva vlada odgovorila je na traženo kroz Nacionalni program reformi donesen u travnju ove godine, kojim se najavljuje priprema novog Zakona o mirovinskom osiguranju, u koju je obećala uključiti socijalne partnere te Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Osim izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, najavljene su izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima „u cilju osiguranja održivosti i dostatnosti mirovina u I. i II. obveznom mirovinskom stupu“, stoji u dokumentu Nacionalnog programa reformi. Nagađa se da bi spomenute izmjene mogle ići u smjeru povećanja izdvajanja za II. mirovinski stup.

U dokumentu stoji i podatak da su 2016. rashodi za mirovine i mirovinska primanja u 2016. Iznosili 36,805 milijardi kuna ili 10,7% BDP-a, dok su prihodi od doprinosa iznosili 20,229 milijardi kuna, što je bilo dostatno za financiranje tek 54 posto rashoda za mirovine.

Navodi se i da je trenutna stopa penalizacije u Hrvatskoj ispod prosjeka EU koji iznosi 5 posto. Umjesto važećih penalizacija koje ovise o duljini mirovinskog staža, u dokumentu se predlaže uvođenje jedinstvenog polaznog faktora za svaki mjesec prije navršenih godina propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

Predlaže se i izmjena uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u odnosu na važeće uvjete od 60 godina života i 41 godina staža osiguranja, te se ide u smjeru povećanja starosne dobi za status dugogodišnjeg osiguranika za jednu godinu, sa 60 na 61 godinu života.

U dokumentu se predlaže i ukidanje bonifikacije, proširenje kruga korisnika mirovine koji se uz korištenje mirovine mogu zaposliti (čime se povećava broj umirovljenika prisutnih na tržištu rada), smanjiti broj zanimanja koja ulaze u kategoriju benificiranog radnog staža te taj institut zamijeniti profesionalnom mirovinom, pri čemu bi se utvrdilo do koje godine života je moguće raditi neki posao.

Plenkovićeva vlada je tako najavila izmjene najmanje triju zakona – Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o Središnjem registru osiguranika (REGOS), Zakona o obveznim mirovinskim fondovima te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Kada će do spomenutih izmjena doći, nije poznato, no reakcija svih zainteresiranih skupina u javnosti, od sadašnjih i budućih umirovljenika, preko sindikata i struke, sve do oporbe, sigurno neće izostati.