Odvjetnica o žalbama na inkluzivni dodatak: ‘Treba paziti na rokove, ali i još neke detalje’
Na što paziti kod primanja pisanog rješenja o inkluzivnom dodatku, za naš portal objašnjava odvjetnica Blaženka Musulin. O načinu uručenja rješenja ovisi naša moguća žalba, pri čemu je iznimno važno pravilno utvrditi kada je počeo teći zakonski rok od 15 dana. Musulin nam je ukazala na nekoliko detalja koji mogu otežati ovaj pravni proces, premda za mnoge situacije postoji pravni lijek.
Naknada za tjelesno oštećenje |Foto: Unsplash, Georgi Kalaydzhiev/privatna arhiva Musulin
Da građani mogu podnijeti žalbu protiv rješenja o inkluzivnom dodatku, odvjetnica Blaženka Musulin iz odvjetničkog društva ‘Musulin i suradnici’ objasnila nam je ovdje. Odvjetnica nam je ovoga puta pojasnila što učiniti ako nam rješenje nije pravilno dostavljeno. Naime, nisu rijetki slučajevi da se rješenje nađe u poštanskom sandučiću bez obavijesti i datuma, što onda utječe na rok za ulaganje žalbe. Osim što je važno pratiti rok za žalbu, važno je i na koji ćemo način uputiti žalbu.
Inkluzivni dodatak mnogi čekaju i po godinu dana. Danijelina majka, teško oboljela od karcinoma, čekala je osam mjeseci. Kćer je u njezino ime poslala žalbu Zavodu za socijalni rad i rješenje dobila u roku od 24 sata, a više o tome smo pisali ovdje.
Prva dostava rješenja mora biti predana u ruke
O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad. Prema Zakonu o općem upravnom postupku (ZOUP), propisano je da se dostava obavlja osobno. Od toga trenutka počinje teći rok koji se ne može produžiti. Zakon o inkluzivnom dodatku (ZID) kaže da je protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda dopuštena žalba.
– Odredbom ZOUP-a propisano je da se žalba izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako nije propisan duži rok, a ZID-om nije propisan duži rok za izjavljivanje žalbe. Rješenje kojim je Zavod odlučio o zahtjevu za priznavanje prava na inkluzivni dodatak mora se stranci dostaviti primjenom odredbe članka 85. ZOUP-a, odnosno osobnom dostavom, jer od dana dostave rješenja počinje teći rok od 15 dana iza izjavljivanje žalbe. Također, propisano je da kad se osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač će u poštanskom sandučiću ili pretincu ili kod osobe zatečene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama može podići pismeno, pojašnjava za Mirovina.hr odvjetnica Musulin.
Ako dostavljač u naznačeno vrijeme ne pronađe osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, dostavljač će ostaviti pismeno u njezinom poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu. Na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavljač će naznačiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se, kako propisuje ZOUP. Dakle, iz tih citiranih odredbi proizlazi da je dostavljač, odnosno poštar pri prvoj dostavi dužan rješenje Zavoda izravno predati u ruke korisniku o čijem zahtjevu je odlučeno.
Poštar rješenje može ostaviti u sandučiću tek drugi put
Ako pri prvoj dostavi dostavljač ne zatekne adresata na mjestu dostave, dužan je u poštanski sandučić ili pretinac ili kod osobe zatečene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama može podići pismeno. Tek ako ni pri drugoj dostavi dostavljač ne pronađe naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, tada može ostaviti pismeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu.
– Ako dostavljač rješenje ostavlja u poštanskom sandučiću ili pretincu ili na vratima ili drugom vidljivom mjestu, dužan je na dostavnici naznačiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se. Sve navedeno utvrđeno je kroz sudsku praksu. Činjenica što stranka ne boravi na prijavljenoj adresi prebivališta, nije od utjecaja na dostavu rješenja, a što je također obrazložio Upravni sud u jednom predmetu gdje tužiteljica na toj adresi boravi veći dio godine. S druge strane, navedena odredba ne može se primijeniti na situaciju kada stranka pretežni dio godine boravi na različitoj adresi, ne obilazi adresu prebivališta i ne provjerava poštu, te nije povjerila provjeravanje pošte trećoj osobi, a kod nadležnih tijela nije prijavila novu adresu prebivališta ili boravišta, odnosno adresu za dostavu sudskih pismena. Naime, u tom slučaju proizlazilo bi da je dostavu stranci nemoguće izvršiti, što bi onemogućilo vođenje upravnog postupka, pojašnjava odvjetnica Musulin.
Osoba može dokazati razlog nemogućnosti dostave
Dostava se smatra obavljenom danom uručenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokaže da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno. Dakle, ako je stranka u vrijeme dostave bila, primjerice, na liječenju, ili duljem godišnjem odmoru, može dokazivati da je postojao opravdani razlog zbog kojeg nije mogla biti na mjestu dostave, te će joj se dostava ponoviti. Nadalje, stavkom 4. članka 85. ZOUP-a je propisano da kad dostavljač prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uopće nije moguće uručiti naslovljenoj osobi, pismeno će vratiti pošiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije moguće dostaviti.
– Ako korisnika u upravnom postupku zastupa punomoćnik za zastupanje ili ako ima punomoćnika za primanje pismena, tada se dostava rješenje treba izvršiti njenom punomoćniku. U tom slučaju se dostava pismena osobi ovlaštenoj za zastupanje stranke ili opunomoćeniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvršena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku može se obaviti i tako da se pismeno uruči zaposleniku odvjetničkog ureda, pojašnjava Musulin.
Žalba teče od prvog sljedećeg dana od dana primitka
Protiv zaprimljenog rješenja možete uložiti žalbu u zakonskom roku prema uputi o pravnom lijeku koja stoji na kraju rješenja. Važno je da žalbu uložite u zakonskom roku koji teče od prvog sljedećeg dana od dana primitka rješenja, bez obzira je li taj prvi idući dan radni ili neradni. Zadnji dan roka pada 15. dan i pri tome se kao zadnji dan ne računa neradni dan, npr. nedjelja ili praznik, a ako je baš taj dan zadnji dan roka, rok se „prebacuje“ na prvi sljedeći radni dan.
– Žalbu je dopušteno podnijeti tijelu navedenom u uputi o pravnom lijeku, a ista se podnosi neposredno tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje ili preporučeno poštom, te se na takav način upućena žalba smatra predanom u roku bez obzira kada ju doista zaprime, zaključuje odvjetnica Blaženka Musulin.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
