Protiv rješenja o inkluzivnom dodatku može se podnijeti žalba; odvjetnica nam je objasnila detalje
Zakon o inkluzivnom dodatku je na snazi već gotovo godinu dana, a neki i dalje čekaju rješenje, a samim time i novac. Dodatak se dodjeljuje u različitim iznosima, ovisno o razini potpore i stupnju invaliditeta. Protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda za socijalni rad se može podnijeti žalba. Jednako tako, može se podnijeti i žalba u slučaju kada Zavod ne donese i ne dostavi odluku u zakonskom roku i onda se radi o žalbi zbog šutnje uprave, odnosno administracije, kako nam je rekla odvjetnica Blaženka Musulin iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici. Uz to, objasnila nam je i još neke detalje vezane uz ovaj dodatak.
Odvjetnica Musulin o inkluzivnom dodatku | Foto: Pexels, Patrick De Boeck/privatna arhiva
Inkluzivni dodatak je zamijenio četiri vrste pomoći osobama s invaliditetom, a dodjeljuje se u pet razina. Ovaj dodatak bi trebao obuhvatiti ukupno 147.752 osoba, a neki ga još uvijek čekaju, o čemu smo pisali i ovdje. Saznali smo kako se zapravo određuje ovaj dodatak, ali i u kojem slučaju se osobe mogu žaliti.
Iznos inkluzivnog dodatka se računa na temelju osnovice
Čitatelji nam se često javljaju s problemima oko inkluzivnog dodatka, a mi zato i često pišemo o ovom dodatku koji od početka nije najbolje iskomuniciran, ali kojeg i dalje, nakon godinu dana od donošenja zakona, mnogi građani željno iščekuju. Tako je poznato da se iznos inkluzivnog dodatka računa na temelju osnovice koju određuje Vlada, a koja trenutačno iznosi 120 eura. Sami iznosi dodatka se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o razini potpore, a više smo pisali i ovdje.
Razinu potpore utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Dakle, sukladno rješenju kojim je određen stupanj invaliditeta određuje se i razina potpore, rekla nam je odvjetnica Blaženka Musulin.
Postupak za priznavanje prava se pokreće na zahtjev osobe koja traži dodatak ili po službenoj dužnosti, a pokreće se pred nadležnim Zavodom za socijalni rad. Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu osobe.
Uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak
Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Hrvatskoj. Jednako tako, dodatak se može priznati i osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Hrvatskoj.
Točnije, jedan od uvjeta za inkluzivni dodatak za hrvatske državljane je da imaju prijavljeno prebivalište. Drugi uvjet je postojanje određenog stupnja invaliditeta kojeg utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema čemu osoba već treba imati određeni invaliditet određen rješenjem.
Inkluzivni dodatak za korisnike doplatka za djecu
Sukladno odredbi članka 11. stavkom 2. i 3. Zakona postojeći korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu koji su to pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vrijedili do 31. prosinca 1998. mogu ostvariti i pravo na inkluzivni dodatak, ali umanjen za iznos ostvarenog prava na doplatak za pomoć i njegu.
Dodala je kako se na isti način postojeći korisnici prava na doplatak za djecu, za koje je nakon provedenog postupka utvrđeno da ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom umanjen za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.
Može se podnijeti žalba protiv rješenja Zavoda
Dobro je poznato kako je rok za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku vrlo kratak. Točnije, ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalni rad je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga osobi u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalni rad je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga osobi u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, kazala je odvjetnica Musulin.
Jednako tako, treba znati da je sukladno Zakonu, protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda dopuštena žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od primitka odluke, a o kojoj odlučuje Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. S druge strane, protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana od primitka odluke Ministarstva.
Žalba se može podnijeti u još jednom slučaju
Ako Zavod za socijalni rad ne donese i dostavi odluku u zakonskom roku onda osoba može uložiti žalbu, takozvanu žalbu zbog šutnje uprave, odnosno administracije. Žalba se može podnijeti Zavodu ili izravno Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi, a o samoj žalbi onda odlučuje upravo Ministarstvo koje odluku mora donijeti u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.
– Ako Ministarstvo utvrdi da prvostupanjsko tijelo, Zavod za socijalni rad, nije donijelo rješenje iz opravdanih razloga, odredit će mu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana. Ako Ministarstvo utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti zavodu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje. Dakle, Ministarstvo, ako usvoji žalbu, može ili samo donijeti odluku ili dati Zavodu za socijalni rad novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana, rekla nam je odvjetnica.
S druge strane, ako Ministarstvo ne donese odluku o žalbi u roku od 60 dana, onda osoba može po isteku osmog dana od isteka ranijeg roka od 60 dana pokrenuti upravni spor protiv Ministarstva pred nadležnim upravnim sudom. Dakle, postupak se može pokrenuti ako zahtjev nije riješen u roku, a za to je najbolje angažirati odvjetnika. Musulin poručuje i kako Odredbe koje se primjenjuju na konkretne situacije određuju proceduru, a tumačenje tih odredaba nalazi se u pojedinim odlukama Upravnog suda ili na sjednicama kada donose zaključak o pravnom shvaćanju koje se onda primjenjuje na istovrsne situacije.
